Najizdašnije i najraskošnijeg okusa je meso kamenice ovih dana, odnosno oko Josipova, i sigurno nema ljubitelja te jedinstvene školjke koji ne bi želio ovaj vikend provesti u Stonu. I sam žalim što zbog aktualnog stanja ne mogu u Malostonski zaljev, koji je iznimno je pogodan za uzgoj kamenica zahvaljujući brojnim podvodnim izvorima te Neretvi koja donosi slatku vodu. U takvom okruženju puno je planktona kojima se kamenice hrane. Prisjećam se tako proljetnog uživanja otprije dvije godine i razmišljam kojim bih vinima sad zaogrnuo njihovo sirovo meso. Zagorskima, ma koliko se to nekome učinilo čudno. Riječ je o tri vinarije čiji su vlasnici iz drugih biznisa ušli u vinski svijet, a danas su prepoznatljivi po poprilično osobenim pa i osebujnim vinima. I nije Zagorje izabrano slučajno. Do prije 600.000 godina tu je bilo Panonsko more, današnje planine Ivanščica i Medvednica bile su otoci, a toplice, po kojima je Zagorje poznato, stvarale su boćatu vodu pa su možda i tu uspijevale kamenice. Samo nas nije bilo da bismo uživali u njima.
Tihomir Kota igra se prezimenom na etiketama vina koja naziva prema nadmorskoj visini vinograda. Pjenušac 325 Extra Brut radi od izvrsno pogođene kombinacije sauvignona (70 posto) i chardonnayja i u njemu dominira mineralnost, najtraženija osobina vina za sparivanje s kamenicama. Sauvignon raste na 375 metara nadmorske visine i pjenušcu je dao puno svježine, a mirisa taman koliko treba. Chardonnay, čiji je vinograd 267 metara nad morem, osigurava punoću. Mirni sauvignon 2018. nazvao je 375, a 267 piše na dvije etikete chardonnayja, mirnom vinu odležanom na finom talogu te pjenušcu samo od te sorte. Ovaj pjenušac nazvali su prema aritmetičkoj sredini nadmorskih visina, a čini se da su uračunali i omjer sorata. Butelja u vinariji stoji 90 kuna.
Čim je prije 15 godina osnovao vinariju Tomislav Bolfan iskazao se sauvignonom. Danas vina od te sorte više ne odskaču u njegovoj ponudi, ali ne zato što nisu dobra, nego su ih kvalitetom dostigla i ostala, posebice ona koja traže više iskustva vinara te vlastitog, odnosno odležavanja. Od početka se posvetio ekološkom uzgoju grožđa, ima stado goveda kako bi osigurao gnojivo, a za naše prilikle poprilično velik vinograd mu je na jednome mjestu što olakšava posao. Gradio je u njemu čak i nastambe za kukce kako bi osigurao biološku raznolikost te poboljšao oprašivanje. Bazna linija Bolfanovih sauvignona razigrano je i veselo vino aroma koprive i zelene paprike tipičnih za sortu te izražene mineralnosti koja će odlično odgovarati sirovim kamenicama, a butelja je 76,70 kuna.
Rajnski rizlinzi su blago podruma Roberta Kopjara u mjestu Podrute pokraj Novog Marofa, na granici Varaždinske i Krapinsko-zagorske županije. Berba 2013. danas je fenomenalno vino izražene mineralnosti i svježine, ublaženih citrusnih mirisa i umjerenog petroleja, što je obilježje odležanih rizlinga. Srebro na Decanteru 2017. je osvojio berbom 2015., kojeg ima još 50-ak boca u arhivi, samo da bi mogao pratiti kako će se dalje razvijati, a 2017. još je jedan tipičan rizling s osobinama onoga iz 2013. Još ga ima i u prodaji, no već je stigla i 2018. To je rizling kakav rade u austrijskoj regiji Wachau, s ostatkom šećera, ali iznimnim kiselinama i mineralnošću pa se slatkoća ne osjeća. Ekološko je vino, ima ga i u prodavaonicama bio&bio, a butelja je 80,40 kuna.
