Još
Emisije
Ostalo

Ukucajte željeni termin u pretragu i pritisnite ENTER

Slavonija i Podunavlje - regije gdje je graševina carica

Ova vinogradarska regija široka je i mirna, prostire se od Virovitice do Iloka, a velike rijeke Dunav, Drava i Sava osvježavaju vinograde u kojima velika vina daju, uz graševinu i frankovku, i glasovite svjetske sorte traminac, chardonnay, sauvignon te cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc, crni pinot...

 Izvor: StoryGourmet Press

Tamo gdje je graševina carica, a frankovka tek treba postati kraljica, tamo je vinogradarska regija Slavonija i Podunavlje. Široka je i mirna, prostire se od Virovitice do Iloka, a velike rijeke Dunav, Drava i Sava osvježavaju vinograde u kojima velika vina daju i glasovite svjetske sorte traminac, chardonnay, sauvignon te cabernet sauvignon, merlot, cabernet franc. Sunca ne nedostaje, ponegdje sja jednako jako i često kao u Dalmaciji, a pod nadzorom umješnih vinogradara i vinara lijepo se iskazuju i rizling te crni pinot, sorte primjerenije osjetno hladnijim podnebljima. I poprilično se razlikuju podunavska vina od slavonskih. Prva niz grlo teku polako poput Dunava, druga su razigranija, ali ni ona ne žure. Ne treba zato žuriti ni tijekom boravka u tamošnjim vinogorjima, posebno zato što deseci vinarija zaslužuju posjetu. Ovom prilikom, stoga, ne preporučujemo pojedinačne vinarije, previše ih je da bi se odabralo samo pet, nego četiri vinogorja iz kojih stižu glasovita vina nagrađivana širom svijeta, a površinom nisu prevelika pa je tijekom jednog posjeta lako obići više vinarija.


Vinogorje Kutjevo

Podrum vinarije Kutjevo u kojem su 1741. godine sedam dana neometano uživali barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija
Izvor: Robert Gašpert

Tek nekoliko stotina metara dijeli vinarije Galić i Kutjevo. Prva je vjerojatno najmodernija u Hrvatskoj, mnogi bi rekli kako nalikuje svemirskom brodu, a vina su moderna, vrlo precizna i dopadljiva. Vinariju Kutjevo, pak, osnovala su dvanaestorica cistercita još 1232. godine kao dio opatije Vallis honesta de Gotho. Svećenici su je vodili do 1536. kad su ih protjerali Turci. Ni osvajači islamske vjere nisu prekinuli proizvodnju vina, štoviše podržavali su je zbog stanovnika koji nisu pobjegli, a navodno su i sami potajice pili. Danas je vinarstvo, naravno, moderno, no pravi je doživljaj kušanje vina u starom podrumu, uz najveću vinsku arhivu u Hrvatskoj, drvene bačve na čijim prednjim stranama su urezani povijesni motivi te za stolom s rupom u sredini koji je, prema legendi, bio poprište jedne od najvećih ljubavnih okršaja u našoj povijesti.

Sedam dana nisu napuštali barun Franjo Trenk i carica Marija Terezija stari kutjevački podrum 1741. godine. Nakon što su konačno izašli, služinčad koja je došla počistiti iza njih vidjela je 70 recki na zidu i rupu u kamenom stolu. Zaključili su da svaka recka označava jednu strastvenu bitku, a o tome kako je nastala rupa u kamenu, mišljenja su se podijelila. Muškarci su tvrdili kako je Barun Franjo Trenk, junak višestruko dokazan u pravim bojevima, imao i ljubavno oružje dovoljno snažno je izdubi. Žene su tvrdile kako je carica bila dama velikoga srca, a kad joj je zavrila krv, i najčvršće su se tvari topile. Poslije Drugog svjetskog rata kameni su stol zalili betonom, no rupa se i danas vidi. Na bačvama i bocama rupe su zatvorene čepovima, a kad se otvore izlaze blaga. Puno je tamo vina vrijednih pažnje, od pjenušavih do slatkih, a ponajbolja su pod etiketom de Gotho čime se odalo priznanje osnivačima vinarije.

Desetke izvanrednih vina nude i glasovite obiteljske vinarije Enjingi te Krauthaker, a zlatna i rubinska imaju i svi ostali vinari. Na čija god vrata gost pokuca, neće pogriješiti. Koliko Kutjevčanima i ostalim stanovnicima Požeške kotline znači vino svjedoči i činjenica da su stanovnici Vetova, naselja u kojem su neki od ponajboljih vinogradarskih položaja, svoj nogometni klub nazvali – Graševina.


Vinogorje Baranja

Vinska majka slobodni je hrvatski prijevod naziva ovog vinogorja koje dijelimo s Mađarima, a oni ga zovu Boranya. Osim granicom, naš je dio omeđen Dravom i Dunavom, a poseban je po gatorima, vodoravno ukopanim podrumima u koje se ulazi iz surduka, ulica koje je u povijesti voda izdubila u pjeskovitim brežuljcima. Gatori su dugi više desetaka metara, a u njima je temperatura uvijek malo iznad 10 stupnjeva pa su idealni za čuvanje vina, a ljeti i uživanje u njima.

Vjerojatno najljepše uređene gatore ima vinarija Josić u Zmajevcu. Osim izvanrednih bijelih i crvenih vina, većina kojih nosi nazive zaštićenih ptica Kopačkog rita, Damir Josić i ekipa u restoranu pokraj vinarije nude i izvanrednu hranu od tradicionalnih namirnica, ali moderno pripremljenu.

Stari podrum vinarije Belje
Izvor: StoryGourmet Press

Belje ima najveću vinariju. Osnovana je krajem 17. stoljeća, danas ima 650 hektara vinograda podno kojih su 2011. otvorili i novi pogon za preradu grožđa čiji je kapacitet 8,000.000 litara. Stari podrum u Kneževim vinogradima, u kojem primaju goste, obnovili su stoljetnom ciglom iz Beča, kupljenom nakon pažljivog rušenja tamošnje zgrade te opremili novim drvenim bačvama u kojima odležavaju crna vina. Najbolja vina pune pod etiketom Goldberg. To je Zlatno brdo, jedan od najsunčanijih položaja koji su još Rimljani nazvali Aureus Mons. Nalazi se na Banskoj kosi, pjeskovitom brežuljku na koji su topli vjetrovi s juga tisućama godina nosili pijesak iz Sahare. Tu su se sudarali s hladnim frontama sa sjevera pa "prosipali" pustinjski teret.

Izvanredna crvena vina od cabernet sauvignona i crnog pinota, posebno ona danas već desetak i više godina odležana, ima Slavko Kalazić. Vinariju je osnovao 2004. i vrlo brzo svratio pozornost vinske publike na sebe. Posadio je do danas gotovo 20 hektara vinograda koje obrađuje po ekološkim načelima, vrlo su mu fina i odležana vina od chardonnaya te ona mlađa i svježija od sauvignona i rajnskog rizlinga.

Šarmantna je vinarija, a fina su i vina obitelji Pinkert iz Suze. Boce su prepoznatljive etiketi sa stiliziranim tulipanom, cvijetom koji oblikom podsjeća na vinsku čašu, a vina od graševine, sauvignoni te frankovke svježa i razigrana.

Ozbiljnijeg hotela u Baranji na žalost nema, no pristojan smještaj nude obiteljska gospodarstva, a pravo vrijeme za posjetu kraj ljeta. Za one koji se ne boje neobičnih zvukova. Početkom rujna, naime, počinje rika jelena. Riječ je o glasnom predljubavnom ritualu kojim ovi samotnjaci košutama daju znak da su spremni za parenje, a potencijalne rivale upozoravaju da se maknu ili pripreme za borbu. Za bolji san dobro je ponijeti čepiće za uši.

Vinogorje Erdut

Iako mu je najviša točka samo 190 metara nad morem, Erdutski brijeg koji Dunav omeđuje meandrom, nazivaju i Daljskom planinom, Erdut planinom i Aljmaš planinom. Na toj je "planini" najveći plantažni vinograd u Hrvatskoj, čija je površina 490 hektara, a to je kao gotovo 1000 nogometnih igrališta. U sastavu je Erdutskih vinograda, tvrtke koja ima i najveću bačvu na svijetu u kojoj se danas njeguje vino. Od slavonskog hrasta izradili su je u DIK-u Đurđenovac tradicionalnom metodom cijepanja hrastovih duga, za što su potrošili 109 debala. Teoretski je proizvodnja bačve trajala 150 godina. Poprilično više od stoljeća trebalo je da izrastu hrastovi čija su debla koristili, sama izrada trajala je nekoliko godina, a mjesecima su bačvu kipari Mato Tijardović, Ivan Forjan, Vedran Jakšić i Saša Matković ukrašavali drvorezom s motivima sadnje, berbe i vinogradarskih običaja, likovima Svetog Vinka i Svetog Martina, grbom vinarije iz 1730. godine te još trideset i dva portreta i više od pedeset grozdova. U središtu su prikazali 'Posljednju večeru'. Navodno su tražili samo da tijekom posla imaju dovoljno vina, a nikad nije otkriveno koliko je bilo "dovoljno". Bačva je ukupne zapremine 75 000 litara i u njoj je graševina. Dovoljno je, dakle, vina da se napuni 100.000 butelja, a šteta je što se u vinariji nisu sjetili da na njih stave i etiketu koja će podsjetiti kupce na ovu jedinstvenu priču.

Mladen Siber
Izvor: StoryGourmet Press

Jedinstvenu vinariju u Erdutskom vinogorju imaju Dušica i Mladen Siber u erdutskoj Ulici Svetog Martina. Ukopana je ispod prekrasnog vinograda na kojem su posadili sauvignon bijeli, cabernet sauvignon te muškat žuti, a upravo ga proširuju s još nekim sortama, među kojima je i merlot. Primarna prerada i kušaona su na površini zemlje, a u miru podzemlja vina sazrijevaju u bačvama i bocama. Mladen Siber bio je poznati osječki zubar. Pripremajući se za mirovinu, 2003. je posadio vinograd s prvenstvenom namjerom da prodaje grožđe koje su kupovale i neke od najpoznatijih hrvatskih vinarija. Veliki ljubitelj vina dio je grožđa ipak zadržavao i sa suprugom radio vina za sebe i prijatelje. Dušica i Mladen čak su počeli raditi i svaki svoj cabernet sauvignon, a u nekoliko slijepih kušanja onaj iz Dušičine bačvice pokazao se boljim. Tako smo barem govorili zato što je ipak bolje "zamjeriti" se domaćinu, nego domaćici.

Siber je količinom mala, ali kakvoćom vina vrlo ozbiljna vinarija. Dio butelja već više od desetljeća spremaju u arhivu. Nedavno kušanje Sauvignona 2008. pokazalo je veliki potencijal vinograda. Kroz zlatnu boju, tipičnu za tako zrelo vino, probijale su se predivne zelenkaste note koje su davale do znanja da je još u punoj snazi. Miris je isprva bio zatvoren, no ni nakon što se prozračilo u čaši, vino nije napalo nos na “jeftin”, agresivan način. Plele su se arome kao da žele ući u jednu nosnicu pa izaći kroz drugu, a okus je apsolutno slijedio miris. Šutjeli smo, jer to je najljepši način da se opiše takvo vino.

U podrumu vinarije Antunović
Izvor: Dražen Kokorić

Jedinstvenu priču "U zagrljaju Dunava, vinove loze i žene..." ima i vinarija Antunović iz Dalja.

“Puknulo me”, svojevremeno je Jasna Antunović odgovorila na pitanje zašto je financijski biznis zamijenila vinskim. I zahvaljujući tome što ju je "puknulo", možemo uživati u njezinim graševinama. Berba 2010. pozlatila se 2014. na ocjenjivanju Vinskih zvijezda, a 2016. isto je priznanje osvojila i berba 2013. Godinu potom, toj Graševini Premium 2013. Decanterovi su ocjenjivači dodijelili najviše priznanje, odnosno platinastu medalju. Ove godine pozlatio se i Chardonnay sur Lie 2017. na ocjenjivanju Mundus vini u Njemačkoj. Sin Branimir završio je agronomski fakultet i želi se posvetiti crnim vinima pa sad uči o njima u Bordeauxu.

Jedinstveni pogled, pak, ima vinarija Brzica. Smještena je na 1378. kilometru Dunava od njegova izvora, na vrhu brda koje se izdiglo iznad velike rijeke. Graševinu i pune pod etiketom 1378., a imaju i odličnu mješavinu crnih sorata cabernet sauvignon, merlot i vranac pod etiketom Cuvée Rendezvous.


Vinogorje Srijem

Od mosta preko rijeke Vuke u središtu Vukovara pa do iločkog vinogradarskog položaja Radoš na samoj granici sa Srbijom proteže se vinogorje Srijem. Simboličko mu je središte Ilok, iako nije u sredini vinogorja, a širom svijeta poznato je po tramincima i vjerojatno nema iločke vinarije bez te mirisne sorte. U samom Iloku glavna su atrakcija vinski podrumi iz 15. i 18. stoljeća tvrtke Iločki podrumi u kojima je dojmljiva arhiva, a dio vina tamo i odležava. Pokraj Starog podruma, uz Dunav, je i turističko naselje s restoranom te 18 novouređenih soba. Izvan grada imaju Ladanjsko imanje Principovac okruženo vinogradima sa zadivljujućim pogledom na Ilok, Srijem i Bačku. Principovac je i etiketa pod kojom u butelje pune ponajbolja vina od graševine, traminca i chardonnaya. U polalitarne boce pune pet predikatnih vina, kasnu berbu, izbornu berbu, izbornu berbu bobica, ledenu berbu te izbornu berbu prosušenih bobica, a butelje iz linije odabranih i vrhunskih vina imaju odličan omjer kvalitete i cijene.

Iločki podrumi
Izvor: Robert Anić/PIXSELL

S time se opravdano diče još neke vinarije, ponajprije Buhač čije butelje bijelih vina redovitih berbi u prodavaonicama stoje između 25 i 35 kuna, a fini crnjak od merlota 40. Iznimno povoljna vina, a iznimne kakvoće, ima i vinarija Trs. U nevolji su je 2003. osnovali vinogradari Zlatko Bošnjak i Marijo Faletar 2003. nakon što im otkupljivači nisu platili za grožđe i proizvodili oko 30.000 litara vina na godinu. Danas rade desetak puta više. Uz pomoć strateškog partnera još su 2009. kupili zemljište za novi podrum gotovo u središtu Iloka i sagradili ga nakon ulaska Hrvatske u EU novcem iz fondova. Kupili su i stare kuće oko novog podruma koje planiraju obnoviti i okrupniti vinsko imanje. Izvanredna im je Graševina Dekan, od biranog grožđa s istoimenog vinogradarskog položaja. Trsovi su stari 30-ak godina, a vino zlatno-žute boje miriše po breskvi, limunu i jabuci. Ugodno je svježe s laganim gorkim okusom tipičnim za sortu. S prošlogodišnjom graševinom iz tog vinograda imaju ozbiljan "problem". Predobra je pa Zlatko Bošnjak kaže da je ne želi puniti pod tom etiketom.

"Svidio bi se sigurno svima taj Dekan, no bojim se da bi se ljudi razočarali ako i sljedećih godina ne bude tako finog vina. To ne želim, pa ćemo je napuniti pod novom etiketom i novo vino raditi samo u najboljim godinama poput 2020.", pojasnio je.

Ružičasta frankovka Franka bila je najbolja na velikom ocjenjivanju hrvatskih roséa Drink Pink u lipnju, a dojmljiva vina rade i od rizlinga, traminca i cabernet franca te, posebno, od bijelog muškata. Od sorte koju vežemo uglavnom uz Istru u Iloku su napravili fenomenalno suho vino.

Svake su pozornosti vrijedna i vina Mladena Papka, dugogodišnjeg glavnog enologa Iločkih podruma. Duhovita je već etiketa, na kojoj svinjska nožica drži čašu, a Mladen radi crno vino od cabernet sauvignona i cabernet franca, rosé od frankovke te bijela od graševine chardonnaya, traminca i rizlinga koji je iznenađujuće lagan, moselskog tipa, s ostatkom neprovrela šećera i izraženim finim kiselinama pa je i berba 2017. danas u vrlo dobroj formi. Ima i bijeli pjenušac od chardonnaya te jako dobar, zreli pjenušavi rosé od cabernet franca iz 2014. godine.

Magazin

Royals