Stajati naslonjen leđima na peć s čašom dobrog vina u ruci i gledati kako vani pada snijeg - idiličan je zimski trenutak, posebno ako se uživa u jantarnom vinu, u nas još zvanom i - narančasto. To su, najjednostavnije rečeno, bijela vina napravljena tehnologijom za proizvodnju crnih, dakle višednevnim, ponekad i višemjesečnim namakanjem bobica grožđa u vlastitom soku, prije ili tijekom fermentacije. Taj se postupak zove maceracija i kod crvenih vina koristi se kako bi se dobila tamnija boja, a iz kožica bobica izvlači i tvari blagotvorne za zdravlje. Bijelim vinima, pak, daje i posebne arome te okus. Tako su do prije pedesetak godina hobisti radili vina za svoje potrebe, no ona su po današnjim mjerilima bila nepitka. Imala su mutnu boju, neugodan miris, težak okus, ponajprije zbog nehigijene u podrumima. I današnja bijela macerirana vina znaju biti loša, a podmeću se tržištu pod egidom prirodnih vina, no sve je više vinara koji ih rade kao gotovo sasvim bistra, moguće je da imaju taloga s obzirom na to da ih ne filtriraju, te čistih mirisa i okusa. U Hrvatskoj ih najviše stiže iz Istre i s Plešivice, a najčešće ih vinari njeguju u amforama. Takva su vina u Hrvatskoj punoljetna.
Još 2003. Marino Markežić Kabola napravio je u amfori vino od malvazije i dokazao da najvažnija istarska bijela sorta može, osim šarmantnih i osvježavajućih jednogodišnjih, dati ozbiljna, velika i nadasve dugovječna vina. Napravio je poslije Malvaziju Amfora 2005., 2006. i 2007., svake je godine vino bilo sve bolje, a sad je u prodaji berba 2015. koja je 2019. poslužena u završnici Svjetskog prvenstva sommeliera u Antwerpenu u Belgiji. Pitanje je bi li to vino završilo na svjetskom prvenstvu sommeliera da otprilike u vrijeme kad je Kabola brao grožđe za svoju prvu amforu, tadašnji hrvatski Zavod za vinogradarstvo i vinarstvo, koji je određivao smije li se vino prodavati u Hrvatskoj, nije zabranio uvoz vina Joška Gravnera, Slovenca koji živi u talijanskom dijelu Goriških brda, svjetske vinarske zvijezde i pionira proizvodnje vina iz amfora. Nisu prepoznali tehnologiju i ocijenili su da je vino mutno i oksidirano. Nakon medijske buke pustili su ga ipak u prodaju. Neki od tadašnjIh ocjenjivača i danas tvrde kako to vino nije valjalo, a Joško im nije ostao dužan. Rekao je kako ne treba poznavati enologiju, da bi se znalo raditi vino, nego povijest te vinima iz amfora osigurao je pozornost javnosti, a Kaboli prolaz na Zavodu. Značajniji istarski proizvođači jantarnih vina su Roxanich, Ipša, Clai, Dobravac...
Proizvođača jantarnih vina gotovo je svakim danom sve više na Plešivici. Tamo je pionirski posao odradila obitelj Tomac. Iz berbe 2007. u amfori su odnjegovali vino od chardonnayja te mješavine bijelih sorata iz starog vinograda, dvije godine potom i rizling, a 2010. napravili i prvi svjetski pjenušac od vina iz amfore. Njihov pjenušac Amfora Brut Nature 2010. britanski časopis Decanter uvrstio je na listu 75 najuzbudljivijih vina na svijetu u 2016. godini. Na listi je bilo samo šest pjenušavih vina i Plešivičanec se našao među tri engleska pjenušca te dva šampanjca.
Rizling iz amfore Qvevri 2011. obitelji Šember, također je s Plešivice, osvojio je titulu najboljeg bijelog vina na hrvatskom tržištu 2015. godine u izboru Vinskih zvijezda. Danas na Plešivici vina u amfori radi i Franjo Kolarić, a jantarna u klasičnom vinskom posuđu vinarije Kurtalj, Korak i Jagunić. Pojedinačnih pokušaja proizvodnje takvih vina ima širom kontinentalne Hrvatske, a u Slavoniji su najpoznatija ona koja pod etiketom Kuvlakhe radi Vlado Krauthaker.
Jantarna, odnosno macerirana bijela vina prava su zimska. Poslužuju se u široj čaši i na višoj temperaturi od ostalih bijelih vina, a arome i okusi nastali dugom maceracijom često nadvladavaju sortu. Prepoznatljivi su mirisi lješnjaka, korice naranče, žute jabuke, meda te ugodno slankast okus. Zahvaljujući taninima, u jantarnom vinu može se uživati i uz dobro začinjenu janjetinu, juneće i govešđe odreske, veliku plavu ribu, tvrde sireve... Macerirana bijela vina dugo nastaju, pa i dugo traju. I treba ih piti polako, u dobrom društvu, te uživati u svakoj kapi i svakom trenutku.
.png)
.png)
Omiljena maskara Kendall Jenner košta samo 15 eura: U novom tutorialu pokazala kako postiže punije i gušće trepavice
Vlado Kalember otvorio dušu o bivšoj supruzi: 'Kad smo se upoznali, bila je mlada i trebao joj je netko kao ja...'
Haljina iz Zare postala viralni hit jer povećava dekolte: Probala sam je, pogledajte isplati li se dati 30 eura za nju
Čitatelji Storyja biraju: Tko zaslužuje titulu najljepše Hrvatice?
Isprobala sam Zarinu košulju za kojom je TikTok poludio: Pogledajte isplati li se dati 20 eura za nju