U fazi popuštanja mjera, razlike među nama postaju još očitije. Jedni će i dalje nositi maske dok će drugi pohrliti na druženja u kafićima. Ako vas takav povratak odbija ili plaši, nemojte brzati samo jer vam netko drugi poručuje da je to novo poželjno ponašanje - birajte ono što vam čini dobro, savjetuje psihologinja Andreja Bubić.
Novo normalno ili staro normalno?
Izaći na kavu ili ne izaći? Poslati dijete u školu ili ne poslati? Pohrliti u shopping ili haljinu naručiti preko webshopa? Nositi masku u trgovini ili ne nositi?
Posljednjih nekoliko tjedana svjedočimo sve većem popuštanju mjera zaštite od koronavirusa, kao i sve izraženijim individualnim razlikama u doživljavanju trenutne situacije. Dok smo se tijekom vrhunca krize skoro svi ponašali slično i u velikoj mjeri slijedili restriktivne mjere izolacije, ovih dana primjećujemo sve više razlika u stavovima i ponašanju različitih ljudi.
Neki imaju potrebu još malo pričekati s normalizacijom života, dok su drugi jedva dočekali priliku za vraćanje starim navikama, primjerice druženju bez maski i odlasku u omiljene kafiće.
Svatko ima drugačije potrebe
Individualne razlike u ponašanjima i doživljavanju jedno su od obilježja naše vrste koje svakog od nas čini jedinstvenim i nezamjenjivim. Razlike među ljudima su sveprisutne, i postojale su i u jeku korona-krize.
Dok su neki tada primarno brinuli zbog mogućnosti zaraze, drugi su se plašili za zdravlje bližnjih, a treći patili zbog usamljenosti ili egzistencijalnih briga. Također, svi smo tijekom tog razdoblja pronalazili različite načine nošenja s krizom pa je tako nekima pomogao boravak u prirodi, drugima online druženje, a trećima umjetnost ili igra s djecom.
Introverti i ekstroverti u doba korone
Kao što se tijekom posljednja dva mjeseca svatko od nas suočio s relativno jedinstvenim brigama i s njima se nosio na sebi specifičan način, i u tjednima koji dolaze imat ćemo drugačije potrebe i preferirati različita ponašanja.
Neke osobe, naročito one ekstrovertirane, jedva će dočekati otvaranje kafića jer su im tijekom korona-krize izrazito nedostajali izlasci, što neće biti slučaj s introvertima koji i kroz manja virtualna druženja mogu zadovoljiti potrebu za povezivanjem.
Slično tome, senzibilne osobe koje i inače dublje proživljavaju većinu iskustava ovih će se tjedana možda teže opustiti jer su krizu intenzivnije doživjele što kod drugih može izazvati čuđenje ili nerazumijevanje.
Ovih dana razlike među nama postaju još očitije
Sljedećih će dana ove i druge razlike sve više dolaziti do izražaja, što može postati problematično ako počnete osjećati povećani socijalni pritisak da se ponašate na način koji odgovara drugima, ali ne i vama.
Dok su takav pritisak do sada, zbog stalnih upozorenja o važnosti strogih mjera, više doživljavale osobe koje su o koronavirusu najmanje brinule, sada će ga najviše osjećati one koje virus doživljavaju opasnim te stoga žele nastaviti s mjerama opreza.
Ne postoje ispravna i neispravna ponašanja
Ako se ovih dana osjećate nelagodno jer drugi očekuju da se ponašate na način koji njima odgovara, najbolji savjet koji vam možemo dati jest da odluke donosite u skladu sa svojim potrebama te da se ne tjerate na ono što vas dodatno opterećuje.
Ispravna ponašanja ovih dana ionako ne postoje jer valjane argumente imaju i oni koji se opuštaju brže, i oni koji se opuštaju sporije.
Ako se zbog egzistencijalnih razloga, izrazite nelagode zbog nekih aspekata izolacije ili osjećaja sigurnosti u sadašnjoj situaciji želite što prije vratiti u „normalan život“, vratite mu se. Ali, ako vas takav povratak još uvijek jednim dijelom odbija ili plaši, nemojte brzati samo jer vam netko drugi poručuje da je to novo poželjno ponašanje.
Ne osjećajte krivnju i nelagodu zbog svoje odluke
Ako strepite zbog virusa, naročito ako inače bolujete od kroničnih bolesti ili u obitelji imate nekog tko od njih boluje, nemojte osjećati krivnju jer se i dalje imate potrebu štititi. U ovom trenutku to nije pretjerivanje ni paranoja, nego vrlo opravdana i ljudska potreba primjerena situaciji.
Ako vam pritisak drugih ljudi izaziva nelagodu, sjetite se da je on odraz ne samo objektivne zdravstvene situacije, već i njihovih potreba i pristranosti kojima smo svi podložni. Naime, kada ljudi nešto žele, kao što sada želimo povratak na staro, često su skloni dostupne informacije birati i interpretirati na način koji njima odgovara, u ovom slučaju usmjeravati se na ono što umanjuje ozbiljnost situacije.
Također, svi smo mi skloni pristranosti tzv. nerealističnog optimizma, koja se dijelom odražava i u uvjerenju da nam se loše stvari, primjerice bolest, ne mogu dogoditi. Osim toga, imamo potrebu za osjećajem kontrole nad životom te nam podsjetnici na vlastitu smrtnost i ranjivost teško padaju, što dodatno povećava želju za umanjivanjem ozbiljnosti pandemije.
Sami najbolje znate što ste prošli i što vam sad treba
I dakako, tijekom izolacije svima nam je bilo uskraćeno puno toga što u životu volimo i što želimo natrag. Zbog svega toga, puno ljudi ovih dana ima itekakvu potrebu vratiti se u normalu što će oni oprezniji među vama ponekad osjetiti kao kritiku svog opreza i pritisak da budu nešto što nisu.
Ako vam se to dogodi, imajte razumijevanja za druge, ali nemojte zaboraviti ni na sebe. Vi sami najbolje znate što ste posljednja dva mjeseca prošli i što vam treba da se osjetite bolje. Nije važno hoćete li se „u život“ vratiti nekoliko dana prije ili kasnije, važno je da se vratite na način koji će vam odgovarati i činiti vam dobro.
