Prošlo je više od dva i pol desetljeća otkad je u izdanju časopisa Life 1996. godine prikazan pakistanski dječak koji šiva nogometnu loptu jednog poznatog sportskog brenda, navodno za šest centi po satu. Nakon priče, tvrtka je u samo godinu dana izgubila više od polovice tržišta, a ni danas njena reputacija nije u potpunosti dosegnula staru slavu. Uspješnost tvrtke ne definira se, dakle, samo profitom koji ostvaruje; ugled u javnosti kojem je temelj odgovorno poslovanje oduvijek je bio ključan kriterij.
Odnos prema zaposlenicima, poticanje inovativnosti i sl. važni su za stvaranje reputacije kompanije, a danas – više nego ikada prije – ključan kriterij vrednovanja uspješnosti je i briga o okolišu. Sva globalna istraživanja pokazuju da su najodrživije tvrtke i najprofitabilnije te da su ljudi, posebno milenijalci, spremni platiti više za brendove koji su društveno odgovorni. Ukratko, učiniti svoju tvrtku organizacijom koja čini dobro prema okolišu ključna je konkurentska prednost.
Cilj Europske unije je da do 2050. naš kontinent postane klimatski neutralan. Tako naša najveća energetska tvrtka do 2030. planira povećati udjel obnovljivih izvora energije u proizvodnji iz vlastitih elektrana za 50%, tj. sa sadašnjih šest na devet milijardi kWh godišnje. Taj cilj planira, između ostaloga, postići povećanjem snage i proizvodnje postojećih hidroelektrana, izgradnjom novih hidroelektrana te ulaganjima u sunčane elektrane, vjetroelektrane i ostale obnovljive izvore energije.
HEP u ovom trenutku, u različitim fazama razvoja, ima oko 50 projekata obnovljivih izvora energije, od čega značajan broj na području Dalmacije. Tako je u travnju 2021. u rad puštena vjetroelektrana Korlat u blizini Benkovca. Vrijedna 500 milijuna kuna, VE Korlat će godišnje u prosjeku proizvoditi oko 170 milijuna kilovatsati, što čini 1 posto godišnje potrošnje električne energije u Hrvatskoj i dovoljna je za opskrbu više od 50 tisuća kućanstava. Iduće godine na istoj lokaciji počinje izgradnja Sunčane elektrane Korlat, koja će uz postojeću vjetroelektranu činiti prvi obnovljivi energetski park u Hrvatskoj.
Iako je još 2014. HEP na krovove devet zgrada u svom vlasništvu postavio sunčane elektrane, pravi je investicijski ciklus u tom segmentu pokrenut početkom 2019. godine preuzimanjem SE Kaštelir u radu. Na istoj je lokaciji ove godine u redovni pogon puštena i druga faza elektrane, snage 2 MW. Prošle je godine u rad puštena Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektrana na otocima. U trajnom pogonu je sunčana elektrana Marići, snage 1 MW, SE Stankovci (2,5 MW) je u fazi pripreme priključenja na mreža, a SE Kosore (Vrlika) od 2,1 MW je pred ishođenjem uporabne dozvole. Dovršena je i izgradnja trenutno najveće sunčane elektrane u Hrvatskoj, SE Obrovac, s priključnom snagom od 7,35 MW. U tijeku su i radovi na izgradnji Sunčane elektrane Cres (6,5 MW). Ukupna vrijednost ovog prvog HEP-ovog ciklusa ulaganja u sunčane elektrane iznosi gotovo 200 milijuna kuna, a svi spomenuti projekti, osim Kaštelira 1, postavljeni su na tržišnim načelima, bez ugovora s HROTE-om o otkupu električne energije prema zajamčenoj cijeni.
Prošle godine s radom je počela i Sunčana elektrana Vis, snage 3,5 MW, prva velika sunčana elektranu na otocima, a pred priključenjem na mrežu je i sunčana elektrana Vrlika jug u radnoj zoni Kosore (snage 2,1 MW).
Inače, ulaganja u vjetroelektrane i sunčane elektrane dio su HEP-ova investicijskog ciklusa u obnovljive izvore energije, koji je započeo 2019. godine, a koji – kako je već naglašeno – do 2030. planira iz energije, sunca, vjetra i vode proizvoditi 50% više električne energije.
Kao jedna od najvećih kompanija u Hrvatskoj, te s obzirom na djelatnosti kojima se bavi i broj zaposlenih, HEP je svjestan svog utjecaja na okoliš.
Stoga teži biti pozitivan primjer upravljanja tim utjecajima te poduzima potrebne aktivnosti i mjere za očuvanje okoliša. Tako ova tvrtka kontinuirano usklađuje i unaprjeđuje obavljanje svoje djelatnosti u skladu sa zahtjevima zaštite prirode i očuvanja biološke raznolikosti.
Primjer za to su, između ostalog, i njihove hidroelektrane. Primjerice, na rijeci Dravi, gdje HEP ima tri hidroelektrane, sufinanciraju poribljavanje pastrvama, smuđem, štukom i vretenastim šaranom. U lijevom drenažnom kanalu HE Dubrava tako je zabilježena rijetka i ugrožena vrsta riba koja se nalazi na Crvenom popisu slatkovodnih riba Hrvatske – crnka (Umbra krameri Walbaum).
HEP ujedno konstantno ulaže u mjere zaštite ptica. Prati se kvaliteta vode na područjima mrijesta, inkubacije i ranog razvoja ličinaka riba i vodozemaca, uklanjaju se nanosi i raslinje, čime se omogućava migracija i mrijest te gniježđenje ptica močvarica.
Nadalje, na srednjenaponskoj nadzemnoj distribucijskoj mreži provode se mjere zaštite ptica i malih sisavaca od strujnog udara. Radnici HEP-Operatora distribucijskog sustava izrađuju i postavljaju nosače za gnijezda u skladu s uputama Hrvatskog zavoda za ornitologiju, sudjeluju u prstenovanju životinja te su posebno uključeni zaštitu populacije bijele rode. Sve su to aktivnosti kojima naša najveća energetska tvrtka doprinosi zaštiti okoliša i bioraznolikosti.
*Sadržaj nastao u suradnji s HEP-om.
.png)
.png)
Omiljena maskara Kendall Jenner košta samo 15 eura: U novom tutorialu pokazala kako postiže punije i gušće trepavice
Vlado Kalember otvorio dušu o bivšoj supruzi: 'Kad smo se upoznali, bila je mlada i trebao joj je netko kao ja...'
Haljina iz Zare postala viralni hit jer povećava dekolte: Probala sam je, pogledajte isplati li se dati 30 eura za nju
Čitatelji Storyja biraju: Tko zaslužuje titulu najljepše Hrvatice?
Isprobala sam Zarinu košulju za kojom je TikTok poludio: Pogledajte isplati li se dati 20 eura za nju