LAKŠE JE NEGO ŠTO MISLITE:  Evo kako "bolje spriječiti nego liječiti " provesti iz riječi u djelo

Danas, u doba kad medicina raspolaže izuzetno temeljitim i savršeno preciznim dijagnostičkim metodama, poznata stara izreka "bolje je spriječiti nego liječiti" točnija je nego ikad. Sve savršenije i preciznije metode pregleda omogućavaju pravodobnu, odnosno ranu dijagnozu, koja pak omogućava da se što ranije počne s preventivnim liječenjem koje je često vrlo učinkovito čak i kod jako teških bolesti. Redovito obavljati sve potrebne rutinske kontrole zdravlja u prijevodu znači da ih trebate obavljati i onda kad ste najzdraviji i kad se osjećate najbolje, a ne tek kad vas stisne neki problem.

Ultrazvuk dojke: primjenjuje se kod mladih žena čije je tkivo dojki pregusto da bi se mamografijom moglo temeljito pregledati, a koristi se i kako bi se utvrdilo je li već postojeći čvorić krut ili ispunjen tekućinom (cista). U razdoblju od 20. do 30. godine života pregled se obavlja svake druge godine.

Okulistički pregled: ako osoba nema refrakcijske anomalije vida (poput astigmatizma, kratkovidnosti ili dalekovidnosti, tj. hipermetropije), od 20. do 40. ili 45. godine ne mora odlaziti na okulističke preglede.

Od 30. do 40. godine

Analiza krvi: u ovom razdoblju života treba je obavljati svake godine, a posebno su važni sljedeći testovi: ukupni kolesterol, te zasebno HDL (takozvani "dobar") i LDL (takozvani "loš") kolesterol. Ova pretraga je važna jer hiperkolesterolemija predstavlja rizičan faktor za kardiovaskularne bolesti. Razinu triglicerida, vrsta masnoća čije promijenjene vrijednosti predstavljaju faktor rizika za kardiovaskularne bolesti, te bolesti jetre i gušterače, također treba provjeriti.

Koncentracija glukoze (šećera): ako je povišena, potrebno je obaviti dodatne pretrage kako bi se otkrilo eventualno postojanje dijabetesa.

Analiza mokraće: treba je obavljati svake godine jer ta pretraga daje niz informacija o općem stanju zdravlja organizma, posebno o radu bubrega, mokraćnog mjehura i donjih mokraćnih puteva.

Elektrokardiogram: riječ je o pregledu kojim se bilježi rad srca u stanju mirovanja, a koji služi za otkrivanje eventualnih poremećaja u radu tog organa. Između 30. i 40. godine života treba ga obavljati svake tri godine.

Kod ginekologa i senologa: u dobi od 30. do 40. godine preporučuje se ginekološki pregled (s Papa testom) svake godine. Za kontrolu zdravlja dojki potrebno je obaviti ultrazvuk koji je kod mladih žena bolji izbor nego mamografija jer omogućava bolju vizualizaciju prsnog tkiva koje je u tim godinama obično gušće.
Ultrazvučni pregled trbuha: tim se pregledom snimaju organi trbušne šupljine, poput jetre, bubrega, slezene, gušterače, žučnog mjehura, mokraćnog mjehura i organa genitalnog aparata, a služi za otkrivanje mnogih bolesti, od kamenaca i cista do tumoralnih formi. Treba ga obavljati svake dvije godine.
Mjerenje krvnog tlaka: za osobe čije se vrijednosti krvnog tlaka povremeno približavaju gornjoj granici normale (85/130) ili koje u obitelji imaju slučajeve hipertenzije, mjerenje tlaka je najbolji način kontrole stanja. To se može obavljati periodički kod liječnika opće prakse ili samostalno (jednom tjedno, ujutro i navečer, po mogućnosti u približno isto vrijeme), te zabilješke o izmjerenim vrijednostima dati na uvid liječniku.

Od 40. do 50. godine

I nakon 40. godine važno je obavljati sve preglede navedene za prethodnu dobnu skupinu (analiza krvi, analiza mokraće, EKG, UZV pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog tlaka), uz napomenu da pregledi trebaju postati češći te im je potrebno pridodati još neke preglede.

Okulistički pregled: funkcionalni poremećaj zbog kojeg se leća oka skrućuje što onemogućava jasnu sliku predmeta iz blizine naziva se prezbiopija, a javlja se otprilike nakon 45. godine života. Riječ je o ne toliko velikom i zdravstveno opasnom problemu, koji se rješava nošenjem naočala.

Mamografija: rendgenski pregled dojki (RTG) koji omogućava rano otkrivanje tumora i drugih promjena na dojci koje su u tom stadiju premalene da bi se mogle napipati. Pregled može biti pomalo neugodan, nije štetan i traje desetak minuta. Mamografiju treba obavljati svake ili svake druge godine, ako je liječnik tako odredio.

Kompjutorizirana denzitometrija: to je pretraga kojom se dobivaju podaci o gustoći koštane mase i količini kalcija u određenom dijelu tijela. To je osnovni pregled za dijagnozu osteoporoze, degenerativne bolesti koju karakterizira gubitak kalcija iz kostiju i smanjenje koštane mase.

Test na fekalno okultno krvarenje: s godinama se povećava rizik od razvoja tumora debelog crijeva i rektuma, a zbog prevencije i pravodobnog otkrivanja te vrste tumora važno je jednom godišnje obaviti test na fekalno okultno krvarenje. Ako se pregledom otkriju tragovi krvi u stolici, liječnik će uputiti pacijenta na dodatne pretrage, primjerice, kolonoskopiju.

Rendgenski pregled prsnog koša: ovim pregledom pravodobno se može otkriti eventualno postojanje tumorskih formi na prsnom košu. Posebno aktivni, ali i pasivni pušači svake dvije do tri godine nakon 40. trebali bi obaviti rendgensko snimanje prsnog koša.

Nakon 50. godine

Svake druge godine nakon navršenih pedeset godina života preporučuje se napraviti ehokolordopler karotidnih arterija kako bi se otkrile eventualne alteracije (poput stvaranja ateroskleroznih nakupina sačinjenih od naslaga masnoće i vlaknastog tkiva) karotida, arterija koje dovode krv u mozak. Potrebni su i pregledi srca te pregledi koji omogućuju rano otkrivanje nekih oblika tumora, a trebalo bi obaviti i analizu krvi i mokraće, EKG, pregled trbušne šupljine, mjerenje krvnog tlaka i test na fekalno okultno krvarenje. Uz to, žene trebaju redovito obavljati mamografiju i ići na redovite ginekološke preglede.

Kolonoskopija: tijekom pregleda liječnik snima unutrašnje strukture debelog crijeva i rektuma, može uzeti male uzorke tkiva ili odstraniti eventualne anomalne formacije (polipe). Kolonoskopija može biti prilično neugodna, dok odstranjivanje polipa ne uzrokuje bol ili neugodu. Pregled traje 15 do 30 minuta, obavlja se ambulantno ili u bolnici, a može se učiniti i pod laganom anestezijom, kada je potpuno bezbolan.

Elektrokardiogram pod opterećenjem: pregled kojim se utvrđuje je li srce za vrijeme fizičke aktivnosti izloženo prevelikom naporu i postoji li opasnost od infarkta. Rad srca bilježi se dok osoba hoda umjerenim ritmom na pokretnoj traci ili dok vozi sobni bicikl.

Ehokolordopler srca: tim se pregledom, za razliku od "običnog" ehokardiograma, mogu vizualizirati brzina i smjer kojim teče krv u krvnim žilama, što omogućava otkrivanje eventualnih začepljenja.

Nakon 65. godine

U kasnoj životnoj dobi, odnosno nakon 65. godine života, sistematski zdravstveni pregled trebalo bi obavljati barem jednom godišnje. Treba nastaviti obavljati i sve pretrage spomenute u prijašnjoj dobnoj skupini (analiza krvi, elektrokardiogram, analiza stolice...), i to jednom godišnje, te im pridodati još i ginekološki i okulistički pregled, te specijalistički gerijatrijski pregled.

Okulistički pregled: u ovoj dobi okulistički pregled treba obavljati svake godine jer statistike pokazuju da u dobi od 70. godina čak tri od četiri osobe imaju kataraktu (mrenu), odnosno zamućenost očne leće. Radi se o prirodnoj pojavi koja se danas potpuno sigurnim metodama može trajno ukloniti.

Kod ginekologa: ginekološke preglede u menopauzi i dalje treba obavljati, samo nešto rjeđe. Papa test bi trebalo napraviti svake dvije, tri godine, a UZV svake dvije godine radi kontrole stanja jajnika te kontrole debljine endometrija (sluznice maternice).

Gerijatrijski pregled: ovaj pregled uključuje neuropsihološku obradu koja služi za procjenu kognitivne razine i sposobnosti pamćenja. Promjene u tom području mogle bi biti znak nekih degenerativnih bolesti, poput Alzheimerove bolesti.

Važni pregledi za muškarce: sve navedene opće pretrage, poput analize krvi i mokraće, elektrokardiograma, rendgenskog pregleda trbušne šupljine, mjerenja krvnog tlaka, te okulističkih pregleda, vrijede i za muškarce. No, kao što su za zdravlje žene nužni redoviti ginekološki pregledi, tako postoje i neke važne pretrage specifične za muški spol, na prvom mjestu androloški pregled. Radi se o pregledu koji obuhvaća pretrage kojima se, između ostalog, drži pod kontrolom zdravlje prostate:

* Urološki pregled, odnosno digitalnorektalni pregled prostate kojim se otkrivaju eventualne sumnjive nakupine.

* Određivanje PSA (specifičan antigen prostate) iz krvi: povećane vrijednosti tog proteina upućuju na moguće dobroćudno ili zloćudno oboljenje prostate, te je stoga potrebno obaviti daljnje dijagnostičke postupke, poput transrektalnog ultrazvuka prostate i, eventualno, biotičke mape prostate.

Jedna briga manje uz samo policu više

Svjesni važnosti pravovremene brige o zdravlju i stanju organizma Croatia osiguranje pripremilo je jednostavno, ali uspješno rješenje za potencijalne probleme i lakše donošenje dobrih odluka. Za sve one koji policu dopunskog zdravstvenog osiguranja u Croatia osiguranju ugovore do 31.10. u sklopu Dopunsko Detekt paketa mogu izabrati jedan od ponuđenih pregleda s ciljem ranog otkrivanja teških bolesti među kojima su srčani i moždani udar, melanom, rak prostate, rak dojke, rak pluća, vrata maternice ili testisa. Spomenute teške bolesti i stanja moguće je na ovaj način preduhitriti jednostavno i brzo u privatnoj poliklinici, uz maksimalnu uštedu budući da pojedine pretrage vrijede više od same cijene godišnje police osiguranja. Naime, troškovi mamografije, dermatoskopije ili UZV srca u pojedinim klinikama mogu iznositi i 500 kuna po pregledu, dok cijene kolonoskopije idu i preko tisuću kuna. Dopunsko zdravstveno osiguranje Croatia osiguranja u potpunosti pokriva participacije u troškovima zdravstvene zaštite iz obveznog zdravstvenog osiguranja. Više informacija o tome kako osigurati jednu brigu manje možete pronaći na web stranici. 

Sadržaj donosimo u suradnji s Croatia osiguranjem.