Oštećenje vida nastalo zbog glaukoma je nepovratno, pa su rano prepoznavanje bolesti, dijagnostika i pravodobno liječenje iznimno važni. Budući da pojavnost glaukoma raste s godinama, a najčešće nema nikakvih simptoma, svim osobama nakon 40. godine života preporučuje se odlazak na redovite oftalmološke preglede s mjerenjem očnog tlaka. Osobito se to odnosi na osobe koje u obitelji imaju oboljele od glaukoma.
Od 2,2 milijarde ljudi u svijetu koji imaju neku bolest oka, kod najmanje milijardu njih, prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, bolest se mogla prevenirati. Uz starenje i genetske predispozicije, na zdravlje oka utječe još mnogo faktora na koje možemo utjecati i sami te tako prevenirati bolesti i unaprijediti naše zdravlje. Zato, prvi put u Hrvatskoj, vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri okupljeni u X Labu – expert research hubu JGL-a – analiziraju najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup, otkrivaju kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo. Donosimo opsežan vodič kroz autorski tekst dr. med. Rašeljke Tadić, specijalistice oftalmologije u KBC-u Sestre milosrdnice.
Što je glaukom kao bolest oka i kako nastaje?
Glaukom je bolest vidnog živca koja dovodi do neprimjetnog i postupnog propadanja vidnog polja. Ako se ne liječi, može dovesti do sljepoće. Nakon mrene, glaukom je drugi vodeći uzrok sljepoće u svijetu, ali je najčešći uzrok nepovratnog gubitka vida. Prema procjenama Svjetske zdravstvene organizacije, broj oboljelih od glaukoma do 2030. narast će sa 76 milijuna na 95,4 milijuna ljudi. Riječ je o bolesti koja se može javiti u svim dobnim skupinama, ali se najčešće javlja nakon 40. godine života. Vidni živac sastoji se od živčanih vlakana koja prenose informacije iz oka u mozak, gdje se stvara slika koju gledamo. Oštećenje tih živčanih vlakana dovodi do pojave slijepih točaka u vidnom polju, a oštećenjem svih nastupa sljepoća. Kod glaukoma oštećenje tih živčanih vlakana najčešće nastaje kao posljedica poremećenog normalnog protoka tekućine u oku. Sa zadržavanjem tekućine u oku raste očni tlak i to se stanje naziva povišen očni tlak ili očna hipertenzija. Visok očni tlak tijekom duljeg razdoblja pritiskom na živčana vlakna vidnog živca dovodi do njihova propadanja, što rezultira glaukomskim oštećenjem vidnog polja.
Što još osim visokog očnog tlaka može uzrokovati glaukom?
Povišen očni tlak smatra se važnim čimbenikom rizika za nastanak bolesti, ali ne i jedinim. Starija životna dob, visoka kratkovidnost, rasna pripadnost i naslijeđe također imaju značajnu ulogu. Iako je vrijednost intraokularnog tlaka najvažniji čimbenik rizika za razvoj i napredovanje glaukoma, kod deset posto pacijenata s normalnim vrijednostima očnog tlaka ipak dođe do razvoja glaukoma. Ovisno o mehanizmu nastanka, razlikuje se nekoliko vrsta glaukoma. Najčešći oblik glaukoma je glaukom otvorenog kuta s visokim tlakom. Kada je očni tlak u granicama normalne, radi se o glaukomu normalnog tlaka. Akutni glaukom, kod kojeg su prisutni jak bol i glavobolja, nazivamo glaukom uskog kuta. Glaukom može biti prisutan i od rođenja – to je kongenitalni glaukom. Također može nastati kao posljedica drugih bolesti oka, kao što su ozljede, upale i uznapredovala šećerna bolest.
X LAB PRVI PUT U HRVATSKOJ: VIŠE OD 2,2 MILIJARDE LJUDI IMA NEKU OD OVIH BOLESTI, A SVAKA DRUGA MOŽE SE SPRIJEČITI. VODEĆI HRVATSKI LIJEČNICI OTKRIVAJU KAKO!
Koji su simptomi? Kako možemo prepoznati glaukom?
Najčešće glaukom nema simptoma. Neki pacijenti s glaukomom uskog kuta mogu imati napade jake boli i crvenila oka sa zamagljenim vidom i glavoboljama, ali većina nema nikakvih simptoma. Oštećenja vidnog živca su spora te na početku ne zahvaćaju periferiju vidnoga polja, koje se postupno sužava. Centralni vid tj. vidna oštrina može dugo biti očuvana, zbog čega pacijenti nisu svjesni propadanja vida. Iako pacijenti još ne opažaju nikakav vidni defekt, on se može otkriti samo oftalmološkim pregledom. Bolesnik će moći primijetiti probleme s vidom, ali tek u fazi kad nastupe veća oštećenja vidnog živaca, kada je, nažalost, i gubitak vidnog polja nepovratan. Upravo je to ono što čini glaukom opasnim i zbog čega ga nazivamo tihim ubojicom vida. Ako se glaukom na vrijeme ne otkrije i ne liječi, može završiti sljepoćom. Jedini način pravodobnog otkrivanja bolesti oftalmološki su pregledi koji uključuju mjerenje očnog tlaka, pregled vidnog živca te daljnju preciznu dijagnostičku obradu, koja uključuje pregled očnog kuta, pregled vidnog polja i procjenu stanja vlakana vidnog živca.
Koje su normalne vrijednosti očnog tlaka i kako ga možemo mjeriti?
U oftalmološkim se ambulantama tijekom kompletnog oftalmološkog pregleda vrijednost očnog tlaka određuje metodom Goldmannove aplanacijske tonometrije, koja je u svijetu općeprihvaćeni zlatni standard. Riječ je o kontaktnoj metodi u kojoj tonometar dodiruje anesteziranu očnu površinu. Normalna vrijednost očnog tlaka mjerena ovom metodom iznosi od 10 do 21 mmHg. Danas postoje i druge beskontaktne metode mjerenja, koje se, iako su praktične, do sada nisu pokazale pouzdanima. Važno je naglasiti da samo mjerenje očnog tlaka nije dovoljno za potvrdu ili isključivanje dijagnoze glaukoma. Potrebno je napraviti kompletan oftalmološki pregled, tijekom kojega će oftalmolog procijeniti rizik i potrebu za dodatnim dijagnostičkim postupcima.
Kako se glaukom liječi?
Oštećenje vida uzrokovano glaukomom je nepovratno, no može se spriječiti i zaustaviti pravodobnim liječenjem. Glaukom se može liječiti lijekovima (kapi), laserom ili operativno, što ovisi o njegovoj vrsti i oštećenju vida u trenutku kada je dijagnosticiran. Lijekovi u obliku kapi djeluju na sniženje očnog tlaka, što usporava daljnje propadanje vidnog polja, te bi se, nakon što su jednom propisani, morali koristiti bez prestanka cijeli život. Moraju se uzimati svakodnevno, u odgovarajućoj dozi. Osim željenog učinka, kapi imaju i neke nuspojave kao što su osjećaj pečenja, crvenilo oka i promjene boje očiju. Osobit su izazov u liječenju pacijenti koji istodobno pate od sindroma suhog oka. Postoji velik izbor antiglaukomskih lijekova na tržištu te ako pacijent ne podnosi neke od njih, mogu mu se propisati drugi. U slučaju neuspjeha ili netolerancije medikamentoznog liječenja, glaukom se može liječiti i kirurški.
Kako je suho oko povezano s glaukomom?
Danas se procjenjuje da gotovo 1,4 milijarde ljudi u svijetu boluje od sindroma suhog oka. Riječ je o bolesti s raznolikim simptomima poput osjećaja stranog tijela u oku, osjećaja pijeska u oku, žuljanja, peckanja, suzenja, nelagode, crvenila oka, povremenog zamućenja vida i preosjetljivosti na svjetlo. Suhe oči mogu ozbiljno narušiti kvalitetu života te u pacijenata s glaukomom istodobno otežati njegovo liječenje. Razlog je što korištenje antiglaukomskih kapi pogoršava simptome suhog oka, koji mogu biti toliko izraženi da se pacijenti najčešće odluče prekinuti terapiju, a to može dovesti do ozbiljnih posljedica po vid. Antiglaukomske kapi sadrže aktivne sastojke i pomoćne tvari, a neke i konzervanse. Konzervansi, primjerice benzalkonij-klorid, održavaju kapi sterilnima, no istovremeno doprinose oštećenju očne površine i suznog filma, čime pogoršavaju simptome suhog oka. Suradnja između pacijenta i oftalmologa ključna je za pravilno liječenje oba stanja. Glaukom se mora liječiti kako bi se spriječila sljepoća, a sindrom suhog oka se mora liječiti kako bi se očuvalo zdravlje očne površine te kvaliteta vida i života. Liječenje pacijenata koji boluju od glaukoma i sindroma suhog oka obično uključuje korištenje kapi za oči te je odabir najbolje kombinacije ključan za uspjeh. Danas su na tržištu na raspolaganju brojne antiglaukomske kapi bez konzervansa koje se propisuju ovakvim pacijentima kao i pacijentima prije operacije glaukoma. Uz antiglaukomsku terapiju, pacijentima se propisuje svakodnevno korištenje umjetnih suza bez konzervansa i redovita higijena vjeđa za liječenje sindroma suhog oka. Radi smanjivanja okolišnih faktora koji doprinose pogoršavanju simptoma suhog oka, savjetuje se vlaženje prostorija, izbjegavanje neprekidnog rada za računalom, odgovarajuća klimatizacija i grijanje prostora. Time se poboljšava stanje očne površine, što je vrlo važno i za uspjeh eventualnog kirurškog liječenja glaukoma.
Što je najvažnije što možemo učiniti za bolje zdravlje očiju i kako živjeti s glaukomom?
Borba protiv sljepoće uzrokovane glaukomom započinje edukacijom, pa se svake godine u ožujku obilježava Svjetski tjedan glaukoma. Oštećenje vida nastalo zbog glaukoma je nepovratno, pa su rano prepoznavanje bolesti, dijagnostika i pravodobno liječenje iznimno važni. Budući da pojavnost glaukoma raste s godinama, a najčešće nema nikakvih simptoma, svim osobama nakon 40. godine života preporučuje se odlazak na redovite oftalmološke preglede s mjerenjem očnog tlaka. Osobito se to odnosi na osobe koje u obitelji imaju oboljele od glaukoma. Jednom utvrđen glaukom zahtijeva redovite oftalmološke kontrole. Učestalost kontrolnih pregleda određuje oftalmolog na temelju kliničkog pregleda, kao i prema djelotvornosti terapije. Liječenje glaukoma mora biti timsko te uključivati i oftalmologa i pacijenta. Oftalmolog treba propisati i objasniti pravilan način korištenja kapi, a pacijent se mora svakodnevno i disciplinirano pridržavati terapije te dolaziti na redovne kontrole. To je jedini način za postizanje cilja – očuvanje zdravlja očiju i kvalitetnog vida te sprečavanje nastanka sljepoće.
Vodeći hrvatski stručnjaci otkrivaju kako spriječiti svaku drugu bolest oka
Prvi put u Hrvatskoj 12 vodećih stručnjaka X Laba, expert research huba JGL-a, analizira za vas najnovija istraživanja i, primjenjujući holistički pristup otkriva kako se kvalitetno brinuti za zdravlje očiju i zašto je to važno za naše cijelo tijelo. Vodeći oftalmolozi, neurolozi, endokrinolozi, psihijatri, reumatolozi, otorinolaringolozi, estetski kirurzi, obiteljski liječnici, farmaceuti i inženjeri donose što nam sve mogu otkriti suhe oči i koje simptome ne treba zanemariti, kako su oči povezane s imunitetom i kako imati svjež i bistar pogled svaki dan.
Više pročitajte OVDJE.
Ugledna neurologinja otkriva najčešću glavobolju te kakve probleme radi našim očima
Oko je povezano s neuromišićnim strukturama u očnoj šupljini te čitavom dužinom vidnog puta sa središnjim i autonomnim živčanim sustavom. Zato brojne neurološke bolesti mogu imati i oftalmološke simptome. Na koje simptome treba posebno obratiti pozornost? Za X Lab JGL-a analizira ugledna neurologinja s KBC-a Zagreb prof. dr. Marija Bošnjak Pašić. Evo što učiniti ako osjetite dvostruki vid koji se može pojaviti na jednom ili oba oka.
Pročitajte više OVDJE.
Evo zašto imamo umorne ili crvene oči, stručnjakinja za lijekove otkriva najvažnije vitamine za zdravlje oka
Simptomi kao što su umorne oči, peckanje, osjećaj stranog tijela ili pijeska u očima, povremeno crvenilo, suzenje, svrbež ili povećana osjetljivost oka često su povezani s boravljenjem u klimatiziranim prostorima, nošenjem kontaktnih leća, iritacijom od šminke, vjetrom ili dugotrajnim gledanjem u različite ekrane. Evo kako si olakšati, a doznajte i koji vitamini mogu povoljno utjecati na zdravlje očiju.
Više pročitajte OVDJE.
Poznati reumatolog tumači što nam sve mogu otkriti suhe oči i koje simptome ne treba zanemariti!
Ne treba zanemarivati simptome i znakove na očima jer su neke od najučestalijih upalnih reumatskih bolesti povezane upravo s bolestima očiju. Tijelo je cjelina - simptomi i znakovi na bilo kojem organu mogu upućivati na bolest nekog drugog organa, pa tako i oči otkrivaju ili pomažu u otkrivanju nekih koštanih bolesti. Koje su bolesti povezane uz symptom suhog oka za X Lab JGL-a analizira dr. Šime Mijić, vodeći hrvatski fizijatar reumatolog i član Američkog društva za reumatologiju.
Više pročitajte OVDJE.
Utjecajni psihijatar s Rebra tumači je li oko doista ogledalo duše i zašto se važno brinuti o zdravlju očiju
Čak 90 posto informacija iz naše okoline primit ćemo preko očiju, a istodobno će oči ljudima u našoj okolini otkriti mnogo o nama. Oči prenose nevjerojatnu količinu kompleksnih društvenih i emocionalnih informacija. Prema istraživanjima koja istražuju vezu očiju, neurološkog i psihološkog sustava, utvrđeno je da način na koji gledamo može otkriti neke segmente naše ličnosti, kao i da oči mogu otkriti naše trenutno mentalno stanje. Je li oko doista ogledalo duše analizira prof. dr. Darko Marčinko, predstojnik Klinike za psihijatriju i psihološku medicinu KBC-a Zagreb.
Više pročitajte OVDJE.
*Sadržaj nastao u suradnji s JGL-om.
