Nova pošast današnjice! Mladi se o ovome do sada nisu brinuli, no posljednje vrijeme baš su oni najveće žrtve

Izvrsnost kao imperativ – htjeli to priznati ili ne, kao društvo imamo velik problem, jer pred sebe, ali i djecu nerijetko stavljamo izvrsnost kao mjerilo uspjeha. Pod pritiskom (i vlastitih očekivanja i okoline) prije svega su mladi, koji zbog neusklađenosti potreba, ciljeva i mogućnosti sve češće pate od anksioznosti, ali sve češće imaju problema sa spavanjem. Statistike kažu kako 20% djece i adolescenata ima neki poremećaj iz spektra mentalnog zdravlja te da se tri četvrtine istih javlja do sredine 20-ih godina. Poremećaji spavanja nekada su se, osim uz neke stresne situacije, povezivali uglavnom sa starijom životnom dobi. Rijetko kada nesanica je remetila funkcioniranje mladih, no pritisak izvrsnosti, ali i stalno gledanje u ekrane, koji 'kradu' melatonin (hormon kojeg proizvodi epifiza, a koji priprema tijelo za san), doveli su do toga da i mladi teško uspavljuju i bude se tijekom noći. Naime, plavo svjetlo zavarava mozak zbog čega on počinje vjerovati da je opet dan.
Tijekom spavanja luči se hormon rasta neophodan za obnovu stanica, kao i hormon odgovoran za obrambene funkcije organizma. Živčane stanice u kori mozga odmaraju se jedino dok spavamo; san utječe na osjećaj zadovoljstva, pamćenje i koncentraciju... Nenaspavana osoba lakše griješi, nesigurna je i razdražljiva. U kroničnom obliku, nesanica može olakšati pojavu različitih poremećaja i bolesti, prije svega anksioznost i depresiju.
Ljudi još uvijek ne govore o mentalnom zdravlju koliko bi trebali, jer se boje da će biti odbačeni. Taj problem krenu rješavati tek kad stvari postanu toliko teške da se osoba sama više ne može nositi sa time. Prema Svjetskoj zdravstvenoj organizaciji mentalno zdravlje se definira kao stanje dobrobiti u kojem pojedinac ostvaruje svoje potencijale, može se nositi s normalnim životnim stresom, može raditi produktivno, sposoban je pridonositi zajednici i osjeća se sretno. A sve je to nemoguće ako ne spavamo.
Ako osoba nije u mogućnosti raditi stvari koje bi željela, sudjelovati i uživati u aktivnostima sukladno dobi i interesima te ako ima teškoća u socijalnoj komunikaciji i odnosima, važno je potražiti pomoć. Ako, uz sve to, dolazi i do poremećaja spavanja, za lakše uspavljivanje i miran san preporučuju se Lunestil kapsule.

Ne možete zaspati

Vaše tijelo stvara previše adrenalina i kortizola (glavnih hormona stresa) zbog tjeskobe ili faktora vezanih uz način života, što utječe i na san. U ekstremnim slučajevima to može ukazivati na genetski problem s tjelesnim satom koji se još zove “sindrom odgođene faze spavanja”, što znači da otpuštanje melatonina, hormona spavanja, dolazi kasnije nego što bi trebalo.

SAVJET

Produbite disanje – Duboko disanje pomaže nam da se usredotočimo na svoje tijelo i da isključimo kognitivne procese koji naš mozak čine živim. Položite jednu ruku na prsa, a drugu na trbuh i usredotočite se na podizanje trbuha, a potom i na prsa. Vježbu izvodite deset puta, prije odlaska na počinak.

Izbjegavajte kofein – Kada jetra naporno rade kako bi procesirala uzburkane hormone, manje su djelotvorna u čišćenju toksina, što nas čini osjetljivijima na ovaj stimulans.

Probajte prirodno – Lavanda se stoljećima koristi za pomoć pri opuštanju. 80 mg eteričnog ulja lavande u Lunestil kapsulama, koje se dobiva parnom destilacijom, doprinosi opuštanju i olakšava uspavljivanje. Ekstrakt pasiflore također je jedn aod najučinkovitijih biljaka za smirenje. Unutarnja kapsula Lunestila sadrži 200 mg suhog ekstrakta nadzemnog dijela pasiflore koji doprinosi održavanju normalnog sna tijekom noći.

Spavate, ali se budite umorni

To se događa jer ne dobivate dovoljno okrepljujućeg sna. Duboki je san jako važan za obnavljanje tijela. Ako ste stalno umorni, najvjerojatnije imate dva ili tri ciklusa spavanja. Većina ljudi koji imaju taj problem i ne zna za njega. Uzrok može biti apneja (blokiranje protoka zraka kada se dišni putevi iznenada zatvore) ili sindrom nemirnih nogu.

SAVJET
Izbacite alkohol - Studije pokazuju kako čak i male količine alkohola konzumiranih čak i šest sati prije odlaska na spavanje mogu ugroziti dubok san i pogoršati simptome apneje i sindroma nemirnih nogu.

Isključite električne naprave u spavaćoj sobi - Razina melatonina raste navečer i ostaje visoka veći dio noći, ali samo ako mu to dopustimo. Dovoljno je reći da korištenje ekrana nakon 21 sat više stimulira nego pijenje energetskih pića.

 Budite se jako rano

Odlazak na počinak i potom naglo buđenje oko četiri ili pet ujutro klasičan su znak hipoglikemije ili naglog pada šećera u krvi. Jedete li puno hrane bogate šećerom tijekom dana i razina šećera u krvi nije regulirana, dogodit će vam se nagli pad tijekom noći, što će vas naglo probuditi, a tijelo će vam signalizirati da mu je potrebna hrana.

SAVJET
Stabilizirajte šećer u krvi – Barem sat vremena prije odlaska na spavanje ne jedite ništa, a večera neka bude mala porcija hrane s niskim glikemijskim indeksom.

Uhvatite se u koštac sa stresom – Dugoročno, stres može dovesti do preopterećenosti organizma lučenjem adrenalina te do prestanka proizvodnje kortizola. Pomoć za ovaj problem su suplementi koji su sebi sadrže vitamine B skupine, posebice vitamin B6 koji podržava normalno funkcioniranje živčanog sustava i doprinosi smanjenju umora.

*Sadržaj nastao u suradnji s tvrtkom STADA Hrvatska.