Južnoameričku biljku kvinoju uzgajalo je još indijansko pleme Inka i nazivalo je 'majčinim zrnom', a posebno je učinkovita ako želite smanjiti unos hrane kako bi smršavili.
Riječ je biljci srodnoj repi, blitvi i špinatu koja ima sjemenke poput malih kuglica. Postoji više od 3000 vrsta kvinoja, a najčešće se uzgajaju crvena, crna i bijela, a listovi su također prikladni za jelo.
Jedna šalica kuhane kvinoje ima 222 kalorije i 4 grama masti, 39 grama ugljikohidrata i 5 grama vlakana. Kvinoja se smatra proteinskom namirnicom za razliku od drugih žiarica jer poput mesa posjeduje sve aminokiseline koje tijelo ne može samo proizvesti u pravim omjerima.
Zbog visokog udjela vlakana u kvinoji duže vremena ćete se osjećati sitima i samim time manje ćete jesti što će vam pomoći kod mršavljenja. Kvinoja ima nizak glikemijski indeks pa ne povećava šećer u krvi.
Njezina pozitivna strana je i što ne sadrži gluten, koji ne podnosi sve više ljudi, pa je mogu jesti i osobe s celijakijom. Iznimno je bogata vlaknima, željezom, magnezijem, manganom, bakrom i fosforom. Usto, obiluje antioksidansima koji pomažu u borbi protiv upala u tijelu.
Kvinoja je odlična i zdravija zamjena za špinat, krumpir i tjesteninu, a ubrzava metabolizam i pomaže kod smanjivanja masnih naslaga na trbuhu. Lako se i probavlja te doprinosi zdravom i blistavom izgledu kože.
Priprema kvinoje
Njezina velika prednost je što je jednostavna za pripremu. Možete je kuhati kao rižu. Jednostavno zakuhajte vodu, zatim smanjite vatru i ostavite da lagano kuha oko 15 minuta. Promiješajte i poslužite. Omjer je najčešće 1:2, odnosno jedna šalica kvinoje na dvije šalice vode.
Postoji niz recepata s kvinojom i može ju se pripremati na razne načine s povrćem te je prikladna za salate. Ovu namirnicu se čak može kombinirati s čokoladom i napraviti tortu, iako to na prvu mnogima zvuči neobično.
