"Jednog sam dana sama sebi rekla 'Ovako više ne ide! Ako nešto ne poduzmem, ubrzo će me moja mama posjećivati na groblju!'. To je za mene bio trenutak buđenja. U godinu dana uspjela sam skinuti 20 kg i smanjiti opseg struka za 15 centimetara, no upola manje vremena trebalo mi je da sve opet vratim na staro onog trenutka kad sam posustala. Debljina je, danas to znam, problem poput ovisnost; jako teško je sam se boriti s njom, posebno kad na svakom koraku osjećate stigmatizaciju od strane okoline. Da, možemo se pretvarati da smo društvo tolerancije, no ja sam na svojoj koži osjetila što znači biti drugačiji, izvan okvira!". Tako svoju priču počinje 39-godišnja ekonomistica Maja iz Zagreba. Maja radi u jednoj privatnoj firmi srednje veličine i već godinama "stagnira". No zadovoljna je, kaže, što uopće ima posao, jer se na vlastitoj koži uvjerila kako je "drugačijima" još puno teže dobiti odgovarajuće radno mjesto u zemlji u kojoj je nezaposlenost još uvijek veliki problem. "Kad sam dobila posao koji trenutačno obavljam, bila sam presretna. Posao je došao u trenutku kad sam, nakon nekoliko desetaka promašenih razgovora, već počela gubiti nadu. Svjesna sam da je fizički dojam, ma što neki rekli o tome, važan kad osoba prezentira sebe, a u konačnici i tvrtku u kojoj radi, no mnogi potencijalni poslodavci eliminirali bi me čim bih se pojavila na vratima i to je bilo tako očito", priča Zagrepčanka koja se u nekoliko navrata upustila u borbu s viškom kilograma. Dva/tri kilograma na vagi manje uz puno muke nije ju zadovoljavalo. "Što sam više razmišljala o dijetama, to sam više željela hranu. No jedna prijateljica nagovorila me da zajedno krenemo na vježbanje u teretanu, a dva do tri puta tjedno hodali smo po Jarunu. U početku malo, pa sve više, a kasnije nam je krug oko Jezera bio mjera koju smo s lakoćom održavali. Ali, uspjeha nije bilo sve dok nisam potražila savjet nutricionista u jednoj poliklinici. On mi je propisao jelovnik, kojeg sam se držala i malo po malo kilogrami su se topili. Što je rezultat dio vidljiviji, to sam i ja imala više snage i volje za dalje. No onda se dogodila smrt moje mame, s kojom sam bila jako vezana, i ostala sam sama. Na dvije cijeli smo život bile same; tata nas je napustio neposredno nakon mojeg rođenja, a tim gubitkom izgubila sam volju i želju da se bavim sobom. Tuga me je opet vratila na staro", iskrena je Maja, svjesna da bez "jake glave" nema uspjeha u borbi protiv pretilosti. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije pretilost je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema 21. stoljeća, a još je uvijek nedovoljno razvijena svijest o pretilosti kao snažnom rizičnom čimbeniku za cjelokupno zdravlje, upozoravaju liječnici. Kronične nezarazne bolesti poput dijabetesa, karcinoma te bolesti srca i krvnih žila vodeći su uzroci smrtnosti u svijetu, a često nastaju kao posljedica pretilosti. Također, pretilost bitno narušava kvalitetu života, a nerijetko je i uzročnik depresije. Procjenjuje se kako se godišnje kroz zdravstveni sustav, na razini cijele Europske unije, utroši 70 milijardi eura na liječenje zdravstvenih komplikacija nastalih kao posljedica pretilosti. Na sve ove podatke upozorili su stručnjaci povodom Europskog dana borbe protiv pretilosti,koji se obilježava 20. svibnja. "Promjena životnih navika unutar obitelji i kruga prijatelja je prvi korak ka daljnjim i većim promjenama u društvu. Izaberite barem jedan dan u tjednu kojeg možete nazvati primjerice „Zdravi dan za zdraviju obitelj“. Taj dan možete pripremiti zajedničke obroke prema principu zdravog tanjuru ili biti tjelesno aktivni u obližnjem parku, šumi ili igralištu. Na taj način ćete svojim primjerom djeci pokazati važnost zdravijeg načina života te tako povećati vjerojatnost da će oni nastaviti živjeti zdravim životnim stilom i kao odrasla osoba", savjetovali su stručnjaci u sklopu projekta PETICA-igrom do zdravlja. Autor: D. P. Fotografije: Profimedia