Učenici ne bi trebali tijekom idućeg tjedna dobivati nove zadatke od svojih učitelja i nastavnika. Dovoljno je da učenici razredne nastave prate program Škole na Trećem (HRT3), a učenici predmetne nastave u osnovnoj i srednjoj školi moći će pratiti videolekcije koje su se već prikazivale, odnosno za koje im njihovi nastavnici daju uputu da ih ponove. Maturanti će, pak, dobiti nove materijale s pripremama za državnu maturu, piše portal roditelji.hr, koji donosi i najvažnije upute Ministarstva znanosti i obrazovanja.
'Učitelji i nastavnici trebaju u tom tjednu ponavljanja i planiranja analizirati aktivnost učenika tijekom prethodnih triju tjedana nastave na daljinu te im dati povratnu informaciju je li njihova aktivnost bila u skladu s očekivanjima ili bi je trebalo unaprijediti. Za učenike koji nisu bili aktivni, razrednici trebaju kontaktirati roditelje kako bi se utvrdio razlog tog nesudjelovanja i pronašlo rješenje za poboljšanje. Nadalje, učitelji i nastavnici u tom tjednu trebaju sukladno dokumentu Upute za vrednovanje i ocjenjivanje u virtualnom okruženju planirati na koji način će ga provesti u svojem radu, imajući u vidu da je cilj povratna informacija učenicima o njihovu učenju te vrednovanje usvojenosti bitnih sadržaja i ishoda učenja', rekla je prof. dr. sc. Blaženka Divjak, ministrica znanosti i obrazovanja.
Ministarstvo je izmijenilo Pravilnik o načinima, postupcima i elementima vrednovanja učenika u osnovnoj i srednjoj školi, a naglasak, rečeno je, treba staviti na dobrobit učenika i poticanje učenja, a ne na ocjenjivanje naučenog. Iz opsežnog dokumenta koji je objavljen na stranicama Škole za život, jasno je da će jako važnu ulogu u zaključivanju ocjena imati angažman učenika u virtualnoj školi, piše li domaće zadaće, kako komunicira s profesorima, sudjeluje li u istraživačkim i praktičnim radovima i sl.
Za predmete u školama koji se izvode četiri sata tjedno, usmeno ispitivanje poželjno je provesti jedanput do kraja školske godine, a posebno ako nastavnik procijeni da nema dovoljno elemenata za zaključivanje pozitivne ocjene i da je ovo primjereni oblik ispitivanja. Za predmete koji imaju satnicu tri sata tjedno, usmeno ispitivanje preporuča se provesti ukoliko se učenika ocjenjuje ocjenom izvrstan i nema dovoljno elemenata za zaključivanje ocjene. Za sve ostale predmete i situacije ne treba provoditi usmeno ispitivanje. U razrednoj nastavi ne ispituje se usmeno tijekom izvođenja nastave na daljinu.
U nastavi matematike, fizike, kemije i sličnih predmete moguće je provesti pisani oblik rješavanja tipičnih zadataka online uz ograničenje vremena, a sve uz pomoć alata koji omogućavaju individualizaciju zadataka. Mogu se, primjerice, potrebljavati alati kao što je Geogebra ili Matific, ali i jednostavna tehnika: “ovo su zadatci, molim te riješi ih u zadanom vremenu, fotografiraj rješenja te mi ih pošalji na uvid". Tu su mnogi zabrinuti za vjerodostojnost odgovora jer je pitanje je li učenik zadatke riješio samostalno, od pomoći može biti činjenica da nastavnici uglavnom poznaju svoje učenike, a prateći njihov proces učenja, vježbanja i napredovanja mogu procijeniti njihovu razinu naučenog. Nakon predaje pisanog testa koji ima značajni utjecaj na ocjenu, treba organizirati i kratak usmeni razgovor/ispit kako bi nastavnik s učenikom prošao kroz njegov uradak i razjasnio poteškoće (ili rješenja) testa.
Kako bi se učenike potaklo na kontinuirani rad, dobro je, preporučuju učiteljima iz Ministarstva, da nastavnik i prije organizacije usmene ili pisane provjere traži da se na testovima jednostavnih samoprovjera (kvizovi izrađeni primjerice u Kahootu, Oodlu, Socrativeu, Google Formsu) ostvari određeni broj bodova kao preduvjet za pristup ispitu.
Pitanja koja se postavljaju mogu uključivati povezivanje sadržaja s vlastitim iskustvima i pri tome je fokus vrednovanja na procesu učenja i svjesnosti o učenju, a ne na naučenim činjenicama. Tako se, primjerice, u hrvatskom jeziku ili stranim jezicima može tražiti poveznica književnog djela sa stvarnim događajima u suvremenom društvu, a gramatiku se može provjeravati implicitno u pisanom ili usmenom obliku izražavanja (primjerice, prilikom oblikovanja teksta ili govorenja o vlastitom iskustvu). Zadatke iz matematike, kemije i sl. predmeta rješavat će se u ograničenom vremenu, kako bi se pokušalo spriječiti prepisivanje, a nastavnik naknadno može od učenika zatražiti pojašnjenje riješenih zadataka ukoliko na temelju poznavanja rada učenika ima dvoju oko autentičnosti rada.
Kad se učitelj/nastavnik i učenik/student nalaze fizički na jednom mjestu, moguća je izravna (sinkrona) komunikacija, a samim time i lakša provjera vjerodostojnosti odgovora i uobičajena zaštita od nedopuštenih radnji poput prepisivanja zato što učitelj, nastavnik nadgleda fizičku okolinu, a postoje i alati koji mogu osigurati određenu razinu vjerodostojnosti u provjeri znanja na daljinu.
Aktivan je učenik onaj koji preuzima inicijativu, teži samostalnosti i potiče druge na učenje. U nastavi na daljinu mogu se dogoditi veliki obrati - da inače tihi i povučeni učenici zbog svojih digitalnih vještina i znanja postanu vrlo aktivni, i samostalni, a samim time i poticajni za druge učenike. Aktivnost i rad treba prepoznati i pozitivno vrednovati. Zaključna ocjena na kraju nastavne godine temeljit će se na ocjenama koje je učenik zaslužio tijekom cijele godine, pa tako i tijekom nastave na daljinu.
