Sve više država širom svijeta razmatra ili već uvodi ograničenja pristupa društvenim mrežama za maloljetnike. Australija je postala prva zemlja koja je uvela zakonsku minimalnu dob od 16 godina za korištenje popularnih platformi poput Facebooka, Instagrama, TikToka, Snapchata, YouTubea i X‑a. Platforme moraju provoditi provjere dobi i spriječiti kreiranje i korištenje računa mlađima od 16 godina, a ako to ne učine, prijete im kazne do 49,5 milijuna australskih dolara.
Najnovija vijest u susjedstvu je Slovenija, koja priprema zakon kojim bi se djecu mlađu od 15 godina zabranilo pristup društvenim mrežama. Ovaj potez pokazuje da se trend zaštite djece online širi Europom i da zemlje u susjedstvu prate međunarodne inicijative.
Za roditelje je ovo važna tema jer digitalna prisutnost djece i tinejdžera izaziva pitanja o sigurnosti, mentalnom zdravlju i odgovornom korištenju interneta.
Koje zemlje uvode ili planiraju ograničenja?
Australija
- Minimalna dob za društvene mreže: 16 godina
- Obveza platformi da provode provjere dob djeteta koje otvara račun
- Kazne za nepoštivanje: do 49,5 milijuna AUD
Slovenija
- Planirani zakon: zabrana društvenih mreža za djecu mlađu od 15 godina
- U tijeku rasprava s stručnjacima za digitalnu sigurnost i zaštitu djece
Španjolska
- Najava zabrane društvenih mreža za mlađe od 16 godina
- Vlada želi zaštititi mentalno zdravlje i smanjiti pritisak društvenih mreža
Njemačka
- Trenutno se raspravlja o minimalnoj dobi od 16 godina i sustavu provjere dobi korisnika
- Zakon još nije donesen, ali tema dobiva snažnu političku podršku
Danska
- Planira ograničenje za mlađe od 15 godina
- Moguće roditeljsko odobrenje za djecu od 13–14 godina
Francuska, Italija, Norveška
- Već postoje zakoni o roditeljskom pristanku
- Raspravlja se o dodatnim ograničenjima i povećanju minimalne dobi
Koje još zemlje u svijetu razmatraju ograničenja?
- Malezija i Novi Zeland planiraju uvesti slične dobne granice
- SAD: određene savezne države razmatraju zakone o zaštiti djece na internetu
Ograničenja nisu kažnavanje djece
Vlade širom svijeta sve više prepoznaju da:
- tradicionalne dobne granice (npr. 13+) često nisu učinkovite jer ih djeca lako zaobilaze
- rani pristup društvenim mrežama može negativno utjecati na mentalno zdravlje, san, pažnju i samopouzdanje djece
- bez sustava provjere dobi, platforme ne mogu učinkovito zaštititi najmlađe
Cilj ovih zakona nije kažnjavanje djece, već prevencija i zaštita, kako bi digitalni svijet bio sigurnije i kontroliranije mjesto za razvoj mladih.
Što ovo znači za roditelje?
- Pratite zakonske promjene - minimalna dob i pravila razlikuju se od zemlje do zemlje.
- Razgovarajte s djecom o internetu - ograničenje nije jedino rješenje; edukacija i dijalog su ključni.
- Postavite kućna pravila o korištenju uređaja - npr. vrijeme korištenja, društvene mreže koje smiju koristiti, nadzor aktivnosti.
- Kombinirajte zakonske mjere i roditeljsku kontrolu - aplikacije za praćenje i edukaciju pomažu djeci razviti zdrave digitalne navike.
- Razlikujte sadržaje i račune - djeca mogu gledati javno dostupne sadržaje, ali bez mogućnosti objavljivanja ili komentiranja prije minimalne dobi.
Trend ograničavanja društvenih mreža za djecu nije ograničen samo na Australiju. Slovenija, Španjolska, Njemačka, Danska i druge zemlje pokazuju da zaštita djece na internetu postaje globalni prioritet.
Za roditelje je važno razumjeti ove mjere, pratiti zakonodavne promjene i istovremeno educirati djecu o sigurnom korištenju interneta. Sigurnost, mentalno zdravlje i razvoj djece trebaju biti prioritet, a digitalna pravila dio su moderne roditeljske svakodnevnice.
