Apneja u snu je poremećaj spavanja koji se manifestira prestankom disanja u snu, a prema dostupnim podacima, zahvaća čak 60% muškaraca. Hrkanje odnosno hrapavost koja se proizvodi u nosu i ždrijelu tijekom spavanja prilično je uobičajena i sve češća pojava kako ljudi stare. Oko 57% muškaraca i 40% žena hrče, što ne znači da imaju opstruktivnu apneju u spavanju. Dvije su vrste apneje tijekom spavanja: opstruktivna i centralna apneja imaju na izgled slične simptome, ali uzroci su različiti. Međutim, kako se poboljšavaju uvjeti života, tako nastaju neki drugi problemi, kao što su pretilost, dislipidemija, metabolički sindrom, arterijska hipertenzija… Riječ je o bolestima koje čine značajni komorbiditet i razlog su zašto osobe s vremenom, osim hrkanja, nerijetko razviju i poremećaje disanja u spavanju. Dok hrkanje percipiramo kao neugodan zvuk, zaboravljamo da ono može upućivati na brojne zdravstvene smetnje. Sve o tome zna prim. dr. sc. Gzim Redžepi, ravnatelj Specijalne bolnice Primamed, koja je nastala kao odgovor na medicinske izazove 21. stoljeća. Naime, individualnim pristupom i primjenom suvremene tehnologije vrhunski liječnici u sklopu Specijalne bolnice Primamed liječe reumatološke, neurološke, kardiološke, ginekološke, oftalmološke, ORL, gastroenterološke i mnoge druge zdravstvene probleme, uključujući i pulmološke.
Nesvjesni simptomi
“Sindrom opstruktivne apneje u spavanju najčešći je poremećaj disanja povezan sa spavanjem. Nastaje kao posljedica opetovanog kolapsa gornjih dišnih puteva tijekom spavanja, a manifestira se epizodama hipoventilacije (smanjenog disanja) uz istodobni respiracijski napor. Epizode apneje/hipopneje predstavljaju prestanak/smanjenje disanja tijekom spavanja u trajanju od najmanje 10 sekundi. Prekid disanja dovodi do štetnih promjena, poput smanjene saturacije oksihemoglobina, porasta krvnog tlaka, poremećaja srčanog ritma, povećanja simpatičke aktivnosti, povećanja kortikalne aktivnosti i fragmentacije spavanja”, pojašnjava prim. dr. sc. Gzim Redžepi, napominjući kako, osim dnevne pospanosti, apneja može izazvati gušenje tijekom spavanja, jutarnje glavobolje, noćno mokrenje, nereguliranu arterijsku hipertenziju i kardiovaskularne bolesti.
Prekomjerna dnevna pospanost pacijenata može se manifestirati kao razdražljivost ili promjene raspoloženja koje narušavaju međuljudske odnose i kognitivne interakcije. Apneja, također, može smanjiti libido, mijenjati seksualno ponašanje i prouzročiti erektilnu disfunkciju. Pospanost, tromost ili psihološki problemi koji su rezultat toga nerijetko dovode do osjećaja usamljenosti, psiholoških i depresivnih reakcija, kao i gubitka podrške u najbližoj okolini.
“Stope prevalencije simptoma depresije znatno su veće među pacijentima s OSA-om. Nedavno provedena meta-analiza pokazala je kako je združena prevalencija simptoma depresije i anksioznosti u pacijenata s OSA-om veća od 30%. Nadalje, brojne studija pokazale su da pacijenti koji imaju OSA-u i depresiju imaju najnižu kvalitetu života. Ti pacijenti u pravilu nisu svjesni hrkanja niti su im poznate informacije o apneji u spavanju. Pacijenti na pregledu navode opće simptome koji generalizirano imaju pacijenti s apnejom, a to su kontinuirani umor, jutarnje glavobolje te izražen umor nakon spavanja”, kaže prim. dr. sc. Gzim Redžepi iz Specijalne bolnice Primamed.
Prevencija drugih bolesti
Najnovije istraživanje predstavljeno na Europskom respiratornom kongresu u rujnu prošle godine pokazalo je da su pacijenti koji imaju opstruktivnu apneju u spavanju i koriste CPAP uređaj (uređaj za kontinuirani pozitivni tlak u dišnim putevima) smanjili rizik od smrtnosti 40%, a rizik od nastanka kardiovaskularnih bolesti 36%. To je, naglašava ovaj stručnjak, dokaz da je pravodobna dijagnoza apneje ujedno i značajna prevencija drugih bolesti koje su usko povezane s poremećajima disanja u spavanju.
Procjenjuje se da gotovo milijardu ljudi u dobi od 30 do 69 godina pati od opstrukcijske apneje u snu, pri čemu većina slučajeva ostaje nedijagnosticirana i netretirana. Rastuće stope pretilosti, kroničnih bolesti i starenja populacije povećavaju vjerojatnost da će prevalencija OSA-e nastaviti rasti tijekom idućih godina. Smanjenje tjelesne težine, redovita tjelovježba, prestanak pušenja i konzumacije alkohola neki su od načina preveniranja apneje. No kad se već dogodi, kako se liječi?
“Dugotrajna terapija sindroma opstruktivne apneje u spavanju sastoji se od trajne edukacije bolesnika i općih mjera koje se prije svega odnose na smanjenje tjelesne težine, redovnu tjelovježbu, prestanak pušenja i konzumacije alkohola, potpomognute ventilacije tijekom noći (eng. Continuous Positive Airway Pressure) i CPAP terapiju. Učinkovitost CPAP terapije iznosi između 60 i 90 posto i trenutačno je zlatni standard u liječenju OSA-e. Operacija gornjih dišnih putova manje je učinkovita od CPAP-a i uglavnom je rezervirana za liječenje bolesnika koji hrču, imaju blagi OSAHS i ne mogu tolerirati CPAP”, pojašnjava ovaj stručnjak.
Jedina privatna bolnica za liječenje raka dojke
Specijalna bolnica Primamed odnedavno nudi mogućnost operativnih zahvata iz cijelog područja plastične, onkološke i rekonstrukcijske kirurgije dojke. S obzirom na to da je karcinom dojke najčešća vrsta karcina u žena, nude i mogućnost kompletne dijagnostike te kirurškog liječenja raka dojke. Primamed je tako jedina privatna bolnica u Hrvatskoj koja može ponuditi i najsloženije kirurške postupke u procesu liječenja, što uključuje složene onkoplastične zahvate i rekonstrukciju dojki koju rade implantatima, ekspanderima ili vlastitim tkivom. Svim tim zahvatima žele, u najkraćem vremenu od postavljanja dijagnoze, ponuditi onkološko zbrinjavanje i postizanje visokog estetskog zadovoljstva pacijenata. Moderno opremljene operacijske dvorane i visoka razina poslijeoperativne skrbi, uz vrhunske stručnjake, jamče odlične ishode njihovih zahvata.
U Primamedu kažu da su ponosni na činjenicu što su jedina privatna zdravstvena ustanova u Hrvatskoj koja ekskluzivno surađuje s Akademijom za plastičnu kirurgiju, čiji su osnivači izv. prof. prim. dr. sc. Rado Žic, doc. prim. dr. sc. Zlatko Vlajčić, izv. prof. dr. sc. Domagoj Eljuga, dr. Božo Gorjanc i dr. sc. Bruno Cvjetičanin, svi licencirani specijalisti plastične kirurge s dugogodišnjim kliničkim iskustvom rada u hrvatskim bolnicama. Suradnja s Akademijom te individualan pristup svakom pacijentu, uz timske konzultacije petorice iskusnih plastičnih kirurga, omogućuju jedinstven način kirurškog liječenja svih stanja iz područja plastične, rekonstrukcijske i estetske kirurgije.
*Sadržaj nastao u suradnji sa Specijalnom bolnicom Primamed.
