Kod starijih osoba koje imaju problema s pamćenjem i mišljenjem ponekad je teško prepoznati je li uzrok demencija ili depresija. Oba su fenomena česta u kasnijoj životnoj dobi, a mogu se i preklapati – depresija može povećati rizik od demencije, dok demencija može dovesti do depresivnog stanja.
Kad depresija nalikuje demenciji
Depresija kod starijih osoba može uzrokovati stanje poznato kao pseudodemencija – prividni pad intelektualnih sposobnosti koji zapravo proizlazi iz nedostatka energije i motivacije. Ljudi koji pate od toga često su zaboravni, sporiji u kretanju i razmišljanju te mogu djelovati povučeno i nezainteresirano. Međutim, za razliku od prave demencije, ovaj problem obično nestaje nakon početka terapije - uz poboljšanje raspoloženja, vraćanje energije, koncentracije i mentalne oštrine.
Kako prepoznati razliku?
Iako depresija i demencija mogu imati slične simptome, postoje razlikekoje ih pomažu raspoznati:
• Stopa opadanja mentalnih funkcija - kod depresije, pogoršanje se događa brže nego kod Alzheimerove bolesti ili drugih oblika demencije.
• Orijentacija – Osobe s depresijom obično nisu dezorijentirane, dok osobe s Alzheimerom često zaborave gdje su i koji je datum.
• Pamćenje i pažnja – Kod depresije glavni problem je koncentracija, dok kod demencije dolazi do značajnog gubitka kratkoročnog pamćenja.
• Govor i kretanje - Osobe s depresijom nemaju značajnih poteškoća s govorom, pisanjem ili koordinacijom pokreta, dok su kod demencije te sposobnosti često narušene.
• Svijest o problemu – Depresivne osobe svjesne su svojih problema s pamćenjem i često ih ističu, dok osobe s demencijom uglavnom ne primjećuju niti reagiraju na promjene u mentalnim sposobnostima.
Liječenje - zašto se isplati pokušati?
Ne postoji jednostavan, pojedinačni test koji može pouzdano razlikovati depresiju od demencije (u njezinim ranim fazama).
Dijagnoza se postavlja na temelju kliničke procjene koja uključuje detaljan razgovor s bolesnikom i obitelji, neuropsihološko testiranje, fizikalne i laboratorijske pretrage te snimanje mozga (CT, MRI, PET).
Budući da simptomi depresije mogu oponašati demenciju, liječenje depresije često se preporučuje prije postavljanja konačne dijagnoze demencije. Ako je depresija u podlozi problema, odgovarajuća terapija može donijeti značajno poboljšanje – osoba će ponovno biti prisutnija, angažiranija i mentalno bistra.
