Kako smanjiti propadanje zglobova, ukočenost i bolove: Reumatologinja otkriva 4 provjerena načina

Hrskavica koja prekriva zglobne površine kostiju propada s godinama, što dovodi do degenerativnih reumatskih bolesti, kod nas poznatih kao artroza, a u stranoj literaturi kao osteoartritis. Artroza se značajno razlikuje od pravog artritisa – upalnih reumatskih bolesti, posebno u pogledu kliničke slike i liječenja.

'Reumatske bolesti mogu se grubo podijeliti u dvije velike skupine (iako ih ima više): upalne i degenerativne. Ove potonje dolaze s godinama i karakterizira ih artroza, odnosno degeneracija hrskavice, što znači da propada zglobna hrskavica koja se nalazi na površinama kostiju. Najčešće stradaju nosivi zglobovi, odnosno zglobovi koji podnose težinu, poput koljena i kukova, ali i mali zglobovi šaka, što se naročito viđa kod žena, posebno na zglobovima između prstiju i onima bliže vrhovima prstiju, takozvanim distalnim interfalangealnim zglobovima', objašnjava doc. Zlatković-Švenda.

Poznato je da ove degenerativne bolesti zglobova mogu biti nasljedne, da su češće kod žena te da im učestalost raste s dobi, tako da čak 70 posto žena u osamdesetim godinama ima artrozu šaka, 40 posto artrozu koljena, a oko 20 posto artrozu kuka.

'Često nam dolaze starije osobe koje su navikle na smanjenu tjelesnu aktivnost, što je vjerojatno posljedica pandemije covida i restriktivnih mjera tijekom kojih su morali ostati kod kuće. Osim toga, s godinama se prirodno manje kreću, što dodatno doprinosi razvoju artroze, jer nedovoljna tjelesna aktivnost i smanjena upotreba zglobova ubrzavaju njihovo propadanje', upozorava naša sugovornica.

Simptomi koji ukazuju na artrozu i liječenje

Za razliku od upalnih reumatskih bolesti – artritisa, kod kojih (uz bol) dolazi do dugotrajnog oticanja pojedinih zglobova, kod artroze nema oteklina, već dolazi do hipertrofije kosti.

'Kada dodirnete zglob, on je zadebljan. Dakle, zglob nije mekan ni otečen, već je ta promjena tvrda i rezultat je zadebljanja kosti. Osim boli i ograničene pokretljivosti, prisutna je i jutarnja ukočenost koja traje do pola sata', navodi reumatologinja.

Specifični lijekovi za artrozu ne postoje. Međutim, dostupni su preparati koji sadrže glukozamin sulfat i hijaluronsku kiselinu, sastojke same hrskavice. Također, postoje i preparati koji sadrže kolagen.

'Oni se mogu uzimati dugi niz godina i mogu donekle usporiti napredovanje artroze, ali ne mogu ispraviti već nastale degenerativne promjene.Liječenje se uglavnom temelji na fizikalnoj terapiji, a artrozu je bolje promatrati kao stanje, a ne kao klasičnu bolest ili patologiju', otkrila je.

Što možete poduzeti?

Degenerativne reumatske bolesti mogu se spriječiti smanjenjem tjelesne težine te redovitom tjelesnom aktivnošću, odnosno aktiviranjem zglobova.

'Održavanje snage mišića dva do tri puta tjedno ključno je kako bi se dio opterećenja prebacio na mišiće, umjesto da glavni teret nose zglobovi kukova i koljena. Također, jačanje mišića kralježnice može pomoći kod degenerativnih bolesti kralježnice. Ako je pacijent prekomjerno gojazan, preporučuju se aktivnosti koje ne opterećuju zglobove, poput vožnje bicikla, plivanja i sličnih aktivnosti', savjetuje doktorica.

Zdrava i uravnotežena prehrana za ove pacijente podrazumijeva manje šećera, masti i soli, a puno više voća, povrća, mlijeka i mliječnih proizvoda. Meso i ribu trebalo bi konzumirati umjereno i rasporediti ih kroz tjedan.

'Primijećeno je da oni koji prerano napuštaju radno mjesto i povlače se iz društva nemaju bolje ishode u usporedbi s onima koji ostaju radno aktivni. Naprotiv, radna aktivnost može im koristiti, pod uvjetom da se pridržavaju preporuka reumatologa. Dakle, savjetuje se da ostanu radno aktivni koliko god to mogu, u skladu sa svojim mogućnostima', poručuje dr. Mirjana Zlatković-Švenda.