Većina stanovništva smatra da je povišena razina lošeg kolesterola (LDL) rezultat pogrešaka u prehrani. Međutim, jedan od 250 stanovnika ima tzv. genetsku grešku, koja je naslijeđena, a zbog koje tijelo samo sintetizira velike količine kolesterola.
Gost Jutarnjeg programa RTS-a, endokrinolog prof. dr. sc. Katarina Lalić istaknula je da su osobe s obiteljskom hiperkolesterolemijom u većem riziku za razvoj kardiovaskularnih bolesti, prvenstveno srčanog udara i ateroskleroze. Kada govorimo o kolesterolu, problem je u tome što povišena razina ne uzrokuje nikakve probleme niti simptome, kaže dr. Katarina Lalić.
Zato je važno provjeriti i znati te vrijednosti, posebice lipoproteina niske gustoće (LDL), takozvanog lošeg kolesterola.
'Kod ljudi koji imaju ovaj poremećaj razina kolesterola je visoka od ranog djetinjstva, a što smo dulje izloženi tom visokom kolesterolu, rizik za aterosklerozu, za srčani udar raste. To je zapravo važnost probira, tj. rano otkrivanje, jer često smo skloni reći 'pa taj kolesterol je malo povišen, sad ću ja to malo dijetom', ali ova bolest se dijetom ne može regulirati', ističe profesorica. Naše tijelo stvara kolesterol, koji je važan gradivni materijal i bez kojeg ne bismo mogli živjeti, pa se zbog toga oko 80 posto dnevne potrebe za kolesterolom sintetizira u našem tijelu, objašnjava liječnica.
'Dakle, ne moramo ga uopće unositi. Možemo biti vegani i vegetarijanci, jer tijelo samo stvara kolesterol. Što nije u redu? Greška je što gen za kolesterol nasljeđujemo od oca ili od majke. Ako ga netko u obitelji ima, rizik za potomstvo je 50-50 bez obzira hoće li dobiti povišene razine kolesterola', govori doktorica.
Što su krvne žile dulje izložene povišenoj razini kolesterola, dodaje liječnica, to je rizik veći. Većina pacijenata koji dožive srčani udar, aterosklerozu ili se moraju podvrgnuti premosnici prije 55. godine uglavnom su ljudi koji imaju genetski kolesterol, a da to ne znaju.
Koje su vrijednosti dobrog kolesterola
Prof. dr. Katarina Lalić napominje da su referentne vrijednosti kolesterola u laboratorijskim nalazima uglavnom zastarjele.
'Ono što sada vrijedi je da je važno procijeniti razinu kolesterola, jer nije kod svih ista. Ljudi koji su u niskom kardiovaskularnom riziku - zdravi, mlađi, nisu pretili, nemaju hipertenziju, ne puše i sl. na, nemaju nasljednih bolesti u obitelji, jer za takve osobe LDL kolesterol može biti i do tri. No za one koji imaju veći rizik ili su imali srčani udar, danas se smatra da bi trebao biti vrlo nizak, čak 1,4', objašnjava dr. Lalić.
Zato ne bismo trebali sami tumačiti rezultate krvne pretrage, već se posavjetovati s liječnikom. Kod osoba koje imaju obiteljsku hiperkolesterolemiju također je vrlo važno da kada se otkrije jedan bolesnik, to znači da se otkrije cijela obitelj, napominje prof. dr. Lalić.
Terapija povišenih vrijednosti kolesterola
Lijekovi za liječenje povišene razine kolesterola postoje i koriste se zadnjih 40 godina. Prehranom se u bolesnika s obiteljskom hiperkolesterolemijom može regulirati samo 20 posto, jer preostalih 80 posto kolesterola organizam sam sintetizira.
Međutim, kod osoba koje nemaju genetski kolesterol prehrana je dominantan uzrok povišenih vrijednosti.
'Zato, ako ne znate koliko imate kolesterola, učinite to, ne boli, to je najobičnija laboratorijska analiza, a ona će vam reći puno o vašem zdravlju', savjetuje prof. dr. Lalić, a prenosi portal Lepa&Srećna.
