Kad govorimo o šećeru mnogi prvo pomisle na slatkiše i kolače, no liječnici i stručnjaci za prehranu upozoravaju na mnoge druge namirnice koje također uzrokuju nagle skokove šećera u krvi.
Na koje još namirnice trebate obratiti pozornost i konzumirati ih opreznije otkrila je endokrinologinja i nutricionistic Armine Afonina.
Slatko nije jedini krivac
Slatkiši nisu jedine namirnice s visokim glikemijskim indeksom koje utječu na razinu glukoze u krvi, a Afonina kao primjer navodi kruh i peciva od pšeničnog brašna, bijelu rižu i pire krumpir.
Takve ugljikohidrate tijelo brzo probavlja što uzrokuje naglit poras šećera, a ubrzo zatim brzi pad. Nakon toga se ponovo javlja osjećaj gladi, ali i umor.
Problem s ovim namirnicama je da imaju visok glikemijski indeks i brzo oslobađaju glukozu pa ih je bolje zamijeniti onima s niskim glikemijskim indeksom jer one glukozu oslobađaju sporije što znači da će nam pružiti stabilniju razinu energije i bolju kontrolu šećera u krvi.
Suho voće i povrće koje podiže šećer u krvi
Voće i povrće se redovito nalazi na listama najzdravijih namirnica, no tu je potrebno obratiti pozornost na to koju vrstu konzumiramo i kako je pripremljena.
Afonina preporučuje umjerenu konzumaciju suhog voća jer ono može imati koncentriraniji sadržaj šećera što će doprinijeti porastu glukoze.
Trebali biste ga kombinirati s namirnicama bogatim vlaknima i proteinima da bi ublažili utjecaj na šećer u krvi.
Utjecaj pripreme hrane na glikemijski indeks
Način pripreme hrane može značajno promijeniti njen glikemijski indeks, ističe Afonina. Na primjer, pire krumpir ima viši glikemijski indeks od pečenog krumpira, a kuhana bijela riža brže izaziva skok šećera u krvi od smeđe riže koja sadrži više vlakana i složenih ugljikohidrata. Vlakna će usporiti apsorpciju šećera i tako smanjiti glikemijsko opterećenje obroka.
Uravnotežena prehrana i tjelesna aktivnost
Nutricionistica preporučuje uravnoteženu prehranu koja uključuje raznovrsne izvore proteina, zdravih masti i ugljikohidrata s niskim glikemijskim indeksom.
Umjerena tjelesna aktivnost može pomoći u stabilizaciji razina šećera u krvi, smanjenju tjelesne težine i smanjenju rizika od dijabetesa, piše Index.
