Masti su, iako su na lošem glasu, neizostavan dio naše prehrane. Daju energiju i održavaju stabilnu temperaturu našeg tijela, izvor su esencijalnih masnih kiselina koje naše tijelo ne može samo proizvesti, dok se vitamini topivi u mastima poput A, D, E i K mogu apsorbirati samo uz pomoć masti,podsjeća nutricionistica Dijana Radetić. Ipak, treba birati 'dobre', nezasićene masti.
'Istraživanja su pokazala da prehrana bogata mononezasićenim masnim kiselinama, poput onih koje se nalaze u biljnim uljima (maslinovo, suncokretovo, sojino, kukuruzno), avokadu, orašastim plodovima, sjemenkama i ribi, može pozitivno utjecati na regulaciju razine kolesterola u krvi.
Konkretno, pomažu u snižavanju razine 'lošeg' LDL kolesterola, dok mogu održati ili čak povećati razinu 'dobrog' HDL kolesterola', kaže nutricionistica.
S druge strane, 'loši' izvori masti, posebice zasićene i transmasnoće, mogu povisiti razinu kolesterola u krvi.
'Imajte na umu da su izvor 'loših' masnoća svi proizvodi koji su višestruko prerađivani, mesne prerađevine, pekarski i slastičarski proizvodi, ali i crveno meso te jela koja se pripremaju prženjem i prženjem. Posebno izbjegavajte ili barem strogo kontrolirajte unos transmasti', savjetuje Diana.
Tri prednosti zdravih masti
Prehrana bogata jednostruko nezasićenim masnim kiselinama, osim što pozitivno utječe na razinu kolesterola u krvi čime se smanjuje rizik od srčanih bolesti, utječe i na razinu inzulina i glukoze u krvi, što je važno u liječenju dijabetesa tipa 2.
'Osim toga, zdrave masnoće doprinose smanjenju upale u tijelu, što je još jedan čimbenik koji pomaže smanjiti rizik od srčanih bolesti. Općenito, masti daju dulji osjećaj sitosti, smanjuju 'napadaje' gladi i tako pomažu u kontroli tjelesne težine', kaže Dijana Radetić za Kurir.
