Istraživanja su pokazala da prehrana bogata dodanim šećerima može imati negativan utjecaj na zdravlje, osobito na funkciju jetre.
Konzumacija velikih količina šećera, osobito fruktoze koja se nalazi u mnogim prerađenim namirnicama i zaslađivačima, može potaknuti proizvodnju masti u jetri. Ovaj proces, poznat kao steatoza jetre ili masna jetra, može dovesti do nakupljanja masti u hepatocitima, što povećava rizik od razvoja bolesti jetre.
Masna jetra, koja se često javlja kao rezultat nepravilne prehrane, može dovesti do ozbiljnih zdravstvenih problema, uključujući upalu i oštećenje jetre, što može naposljetku dovesti do ciroze ili drugih kroničnih bolesti jetre. Osim toga, prekomjerni unos šećera može izazvati promjene u metabolizmu, što povećava rizik od razvoja inzulinske rezistencije. Ove promjene u metabolizmu često dovode do razvoja dijabetesa tipa 2, jer tijelo postaje manje osjetljivo na inzulin, hormon koji je ključan za regulaciju razine šećera u krvi.
Koliko je šećera previše?
American Heart Association preporučuje da dnevni unos dodanih šećera ne prelazi 6 posto ukupnog energetskog unosa.
To znači da žene ne bi trebale unositi više od 25 grama (6 žličica) dodanog šećera dnevno, dok bi muškarci trebali ograničiti unos na 36 grama (9 žličica) dnevno.
Mnoga prerađena hrana koju redovito jedemo sadrži skriveni šećer – od žitarica za doručak do već pripremljenih obroka i pića.
Hrana koju bi trebalo ograničiti kako bi se očuvalo zdravlje jetre
• Šećer: Deserti, slatkiši i zaslađena pića trebali bi biti na vašem jelovniku samo povremeno ili nikako.
• Rafinirani ugljikohidrati: bijeli kruh, bijelu tjesteninu i sličnu hranu treba jesti umjereno.
• Visoko prerađena hrana: Često sadrži puno šećera, soli, masti i drugih tvari koje mogu biti štetne za zdravlje.
• Crveno meso: Zasićene masti mogu pridonijeti masnoj jetri.
• Alkohol: Konzumacija alkohola, čak i u umjerenim količinama, opterećuje jetru, pa ga je najbolje izbjegavati što je više moguće.
Za održavanje zdravlja jetre i prevenciju dijabetesa, preporučuje se smanjenje unosa prerađene hrane bogate dodanim šećerima i naglasak na uravnoteženu prehranu bogatu vlaknima, povrćem, voćem i zdravim mastima.
