Ana Radišić se okušala u novoj i neočekivanoj ulozi

Voditeljica Ana Radišić okušala se u novoj i neočekivanoj ulozi - onoj oživjele lutkice Barbie, koja je prateći duh vremena, redefinirala poželjnu kombinaciju talenta i ljepote za brojne generacije djevojčica diljem svijet. 

- Cijela filozofija leži u tome da djevojčice, poput Barbie, mogu postati što god požele. Ona oduvijek predstavlja ženino pravo na izbor - rekla je Ruth u svojoj autobiografiji. Teško je ne smatrati Barbie feministkinjom kada se cijeli njezin nastanak temelji na feminističkim idejama Ruth Handler. Ruth je rođena 1916. godine u Koloradu u obitelji poljskih Židova koji su se doselili u Sjedinjene Američke Države. Bila je najmlađa od desetero djece, nije mogla studirati i zaposlila se kao tajnica. Za supruga Elliota udala se 1938. godine i zajedno su preživjeli iskušenja Drugoga svjetskog rata. Potom su mladi bračni par, koji je živio u Kaliforniji s dvoje djece, zadesile financijske teškoće.

Ruth je tada imala 30 godina, ali golemu ambiciju i veliku viziju za obitelj Handler. Potaknula je supruga da iskoristi svoje dizajnerske vještine kako bi pokrenuo tvrtku za proizvodnju raznih plastičnih predmeta. Mattel je osnovan 1945. godine, a Ruthina kreativnost, energija, inteligencija, spremnost na rizik i odlučnost bili su ključ uspjeha. Iako je tek 1967. službeno postala predsjednica tvrtke, bila je njezin istinski vođa. Jedna od njezinih hvalevrijednih osobina bila je vizionarska sposobnost predviđanja. Uspjela je analizirati suptilne tržišne signale, identificirati potencijalne inovacije i razviti strateške iskorake. Na ideju o Barbie došla je kada je načula kći Barbaru i njezine prijateljice kako se lutkama od papira igraju odraslih žena jer su i same htjele biti starije djevojke.

Pedesetih godina prošlog stoljeća lutke namijenjene djevojčicama često su bile bebe, a djevojčice su stavljene u uloge njihovih majki i domaćica. Ruth je shvatila da djevojčice više ne žele odrasti samo da bi bile majke, a dolaskom na tržište Barbie je najavila svojevrsnu emancipaciju od ograničene uloge majke. Ideja je bila stvoriti igračku koja odražava sposobnost žene da radi i bude samostalna. Dok je putovala Švicarskom 1956. godine, vidjela je Lilli, lutku sa ženskim oblinama. U njoj je pronašla inspiraciju za vlastitu lutku, a cilj joj je bio potaknuti djecu da maštaju o osobama kakve žele postati. Prije izrade lutke, kojoj je dala ime po svojoj kćeri, konzultirala se s bečkim psihologom Ernestom Dichterom koji je analizirao motivaciju kupaca. Dichter je ispitao 191 djevojku i 45 majki postavljajući im pitanje je li Barbie simpatična, draga ili isprazna, sebična ili napadna. Otkrio je da su majke mrzile lutku jer su je smatrale jeftinom i vulgarnom, a većina njihovih kćeri htjela je biti poput nje - seksi i glamurozna s dugim nogama i velikim grudima. Dichter je čak predložio da se lutki poveća poprsje! Kao što je bilo i očekivano, počeci nisu bili laki. Barbie je prvi put predstavljena javnosti na sajmu igračaka New York Toy Fair 1959. godine, a muškarci su Ruth smatrali ludom što prodaje prsatu lutku.

Kada je novi koncept predstavila šefu velike američke reklamne agencije, on je izjavio: “Vi se šalite. Nema šanse da uspijete s ovakvim proizvodom”. Mattelov izvršni odbor, koji su uz Ruth činili samo muškarci, također se protivio ideji. Takvo mišljenje nije ju obeshrabrilo i plasirala je prvu televizijsku reklamu, a emitirala se u promidžbenog bloka popularne dječje emisije ‘The Mickey Mouse Club’. Ruth je odlučila izravno se obratiti djeci i njih smatrati svojim kupcima, a ne njihove roditelje. Nakon što su vidjeli reklamu, tisuće djece zatražilo je od roditelja novu igračku, što je predstavljalo veliki preokret. Iako se ova ideja danas čini beznačajnom, bio je to prijelomni trenutak u tadašnjoj marketinškoj dogmi. Ruthina ustrajnost i vjera u vlastitu viziju bili su pun pogodak.

Otkad se pojavila na sceni, Barbie nije provela ni jedan dan na burzi rada. Iako se najprije zaposlila kao manekenka, ubrzo se probila do modne dizajnerice. Zatim je odlučila proširiti vidike i 1963. godine postala je izvršna direktorica tvrtke, pozicija koju su u to vrijeme obnašali gotovo isključivo muškarci. Dvije godine poslije zaputila se na putovanje svemirom i postala prva Amerikanka na Mjesecu, čak četiri godine prije nego što je to učinio Neil Armstrong. Imala je karijeru u gotovo svakom sportu, osvajala medalje na raznim natjecanjima, a izgradila je i uspješnu karijeru u medicini. Prvi je put zaplivala političkim vodama kada se 1992. godine kandidirala za predsjednicu Sjedinjenih Američkih Država, 16 godina prije kandidature Hilary Clinton.

Kao što biva s mnogim uspješnim ženama, bez obzira na to koliko postigla, ljudi neće prestati govoriti o njezinu izgledu. Često kritiziraju da je njezina savršena figura nametnula djevojčicama nestvarne tjelesne standarde, a nije se jednom dogodilo da su pokrenute peticije kojim se zahtijevalo povlačenje Barbie iz prodaje. Postoji istraživanje koje pokazuje da neljudske dimenzije lutke utječu na način kako djevojčice percipiraju svoje tijelo. S druge strane, postoji i ono koje pokazuje da na sliku djevojčica o sebi najviše utječu stavovi njihovih majki, više nego išta drugo. Mrzeći predrasude koje je iskusila kao Židovka, Ruth je nagovorila tvrtku da proizvede afroameričke lutke. Ubrzo su slijedile lutke raznih nacionalnosti i rasa, a Mattel i danas razvija lutke koje će predstavljati djevojčice koje ih kupuju.

U kampanji ‘Project Dawn’ iz 2016. godine lansirana je linija lutaka Barbie sa sedam različitih tipova kože, 24 frizure, 22 boje očiju i tri nova oblika tijela - s oblinama, visoka i sitnije građe. Nova kampanja rezultirala je velikim porastom prodaje, a najprodavanija lutka bila je Latina Barbie s oblinama. Danas više od pola prodanih lutaka nije iz izvornog asortimana nego iz linija koje predstavljaju raznovrsnost. Na tom je tragu tvrtka predstavila i liniju ‘Shero’ posvećenu ženama koje su stvarale povijest i danas su jake ženske figure.

- Ostajemo vjerni Ruthinoj ideji. Želimo inspirirati neograničen potencijal svake djevojčice - kaže Lisa McKnight, Mattelova potpredsjednica za Barbie. Prve lutke iz linije ženskih uzora bile su one inspirirane umjetnicom Fridom Kahlo, plus-size modelom Ashley Graham, balerinom Misty Copeland i filmskom redateljicom Avom DuVernay. Za 60. rođendan lutke Barbie, Mattel je prošle godine liniju proširio s još 20 lutki iz 18 zemalja diljem svijeta, među kojima su i američka glumica Yara Shahidi, britanska manekenka Adwoa Aboah, grčka znanstvenica u NASA-i Eleni Antoniadou te kineska fotografkinja Chen Man. Ove su se godine na policama pojavile lutke kojima se proširuje raznolikost asortimana. U prodaji je tako lutka s vitiligom, protetskom nogom, ćelava i ona u invalidskim kolicima. Najnovije lice u liniji ‘Fashionista’ jest paraolimpijka Madison de Rozario.

- Nikad ne bih pomislila da bi nekome poput mene netko posvetio lutku. Bilo je nevjerojatno iskustvo i čast surađivati s Mattelom - rekla je Madison. Unatoč njezinim uspjesima, mnogi će i dalje tvrditi da je Barbie samo obična plavušica u ružičastoj opravi, ali ona već 61. godinu širi poruku o ravnopravnosti, inspirira djevojke da ostvaruju snove i uči ih da ljepota dolazi u raznim oblicima.