Modna i tekstilna industrija utječu na okoliš i to je neosporno. Poslovni modeli oslanjaju se na ovisnost suvremenog potrošača o prekomjernoj potrošnji i, nažalost, prebrzom odbacivanju odjeće zbog promjena trendova i ćudljivosti onih koje vole uživati u modi 21. stoljeća. Proizvodi se mnogo odjevnih komada i dodataka, puno se i kupuje (zbog čega je aktualna zdravstvena kriza, koja je zatvorila trgovine, stubokom promijenila očekivane planove zarade brojnih brendova), previše se i odbacuje bez recikliranja, a nimalo bezopasne kemikalije, prema pisanju brojnih aktivista za zaštitu okoliša, zagađuju okoliš onih koji izravno rade s njima.
Europske zemlje donekle su se riješile tekstilnih zagađivača premještanjem dijela proizvodnje u Kinu, Indiju, Bangladeš i Indoneziju, gdje je proizvodnja, nije teško zaključiti, znatno jeftinija. Znate li da Kina, primjerice, obradi 50-ak milijuna tona tkanine, što je više od 50 posto ukupne svjetske proizvodnje? Ali kineska tekstilna industrija proizvede i tri milijuna tona čađe svake godine. Prema pisanju Janaf.hr-a, svake se godine bacaju milijuni tona tkanina jer su slučajno obojene pogrešnom bojom. No gdje god bila koncentrirana proizvodnja, nužna je preobrazba modne industrije u ekološki i društveno prihvatljivu. Kvaka 22 u priči o invazivnosti modne industrije jest sljedeća: proizvodnja je masovna i tržišno prihvatljiva jedino ako je pristupačna kupcu, a pritom ceh plaćaju radna snaga i okoliš, što dugoročno nije održivo. Upravo to sada, više nego ikada prije, razumijemo jer je koronavirus zatvorio svijet i sva ona opsesivnost na koju smo naviknuli u svakodnevici postala je sekundarna.
Reforma u modnoj industriji iznimno je teška jer je moda složen proces koji uključuje razne sirovine, proizvodnju, konstrukcije odjeće, transport, maloprodaju, upotrebu i, naposljetku, odlaganje odjeće. Što se tiče sirovina za proizvodnju tkanina, pamuk bi riješio problem, osobito organski, ali njegov je uzgoj preskup. Primjerice, potrebno je više od 18 tisuća litara vode za proizvodnju pamuka za izradu samo jedne majice i traperica. Upravo zbog toga odlučili smo proslaviti one koji su, premda čine trenutačnu paradigmu modne industrije, uveli promjene koje mijenjaju njihovo poslovanje nabolje, ali mijenjaju i svijet potrošača. Takvi su brendovi H&M, Mango, Stella McCartney, Reformation i brojni drugi. Nova kolekcija H&M Conscious Exclusive, primjerice, odiše glamurom zlatnog doba i nadahnuta je vlakom Le Train Bleu, noćnom kompozicijom koja je vozila od Calaisa do Azurne obale 20-ih godina prošlog stoljeća. U kolekciji se isprepliću večernje i prozračne dnevne haljine, a sadrži nove održive materijale kao što su Circulose ®, prirodni materijal proizveden od recikliranog tekstila, te Renutm, visokokvalitetan reciklirani poliester, ali i tkanine preostale od prethodnih kolekcija. Kolekcije Conscious Exclusive predstavljaju već odlično uhodanu priliku za isprobavanje novih, inovativnih materijala i sagledavanje proizvodnje na održivi način, što se sve potom postupno implicira u poslovanje H&M-a. Brend tako pridonosi svom ambicioznom cilju da do 2030. godine u procesu proizvodnje koristi isključivo reciklirane ili održivo dobivene materijale.
