Jeste li znali da je krajem prošle godine samo 18.126 hektara u Hrvatskoj bilo pod nasadima vinove loze? Ili da je u Lijepoj Našoj 2020. godine proizvedeno ukupno 660,029 hektolitara vina? Ili pak da imamo više od 120 autohtonih sorata vinove loze? Koliko ih vi znate nabrojati? Odgovore na ta i slična pitanja donosi nova brošura Hrvatske gospodarske komore 'Taste the place' te vinska karta Hrvatske koju su predstavili danas u najstarijoj zagrebačkoj vinoteci Bornstein, uoči hrvatskog nastupa na svjetskom sajmu vina PROWEIN u Düsseldorfu od 15. do 17. svibnja gdje će, među 7.000 vinara iz čitavog svijeta, uz podršku HGK, svoja vina predstaviti i 30-ak domaćih vinara.
Vinska brošura prvenstveno je namijenjena vinskim stručnjacima i znalcima te predstavlja autentičnost i kvalitetu hrvatskih vina kroz posebnosti podneblja i sortimenta, s naglaskom na autohtone sorte te najznačajnije tipove naše četiri vinske regije – Slavonije i Hrvatskog Podunavlja, Središnje bregovite Hrvatske, Istre i Kvarnera te Dalmacije. Vinska karta više je namijenjena široj javnosti i svima koji uživaju u vrhunskoj kapljici te na jednostavniji način opisuje vinske regije, najznačajnije sorte grožđa i zaštićene oznake izvornosti vina te daje uvid u stvarne lokacije i rasprostranjenost vinograda u Hrvatskoj.
Iako poznata diljem svijeta po vrhunskim vinima i autohtonim sortama, Hrvatska nije samodostatna u proizvodnji vina i veliki je uvoznik vina. Stupanj samodostatnosti iznosi 85 posto, dok je pokrivenost uvoza izvozom manja od 50 posto. Godišnje Hrvatska izvozi oko pet milijuna, a uvozi oko 25 milijuna litara vina, uz generiranje vanjskotrgovinskog deficita od oko 15 milijuna eura. Još jedan od izazova jest i činjenica kako se površine pod vinogradima smanjuju - krajem prošle godine pod nasadima vinove loze bilo je tek 18.126 hektara.
“Hrvatska ima veliki potencijal u razvoju vinogradarstva i vinarstva. S obzirom na sve preduvjete koji postoje kako bismo zabljesnuli u ovom segmentu na svjetskoj sceni, ne možemo biti zadovoljni s činjenicom da se površine pod vinogradima smanjuju, a proizvodnja vina već nekoliko godina stagnira. Rješenje za unapređenje stanja u sektoru vinogradarstva i vinarstva jest u podizanju konkurentnosti, tehnološke razine proizvodnje, povećanju površina pod vinogradima i okrupnjavanju posjeda, ali i u povećanju proizvodnih kapaciteta kako bismo dosegnuli godišnju proizvodnju vina od sto milijuna litara godišnje. Također, očekujemo i snažniju podršku države kad je riječ o ulaganju u promociju hrvatskih vina diljem svijeta”, istaknuo je potpredsjednik HGK prof. dr. sc. Dragan Kovačević te dodao kako su prošli tjedan regionalnim organizacijama vinara i vinogradara poslali prijedlog modela za uspostavu krovne nacionalne organizacije za promociju vina unutar HGK.
A mi dodajemo – ovu brošuru trebalo bi svakako izdati i na hrvatskom jeziku i učiniti je dostupnom svim hrvatskim građanima (barem online) kako bi se što bolje educirali o našem vinskom blagu te zavoljeli domaće umjesto jeftinog uvoznog vina upitne kvalitete. Svaki adomaći ljubitelj vina trebao bi dobro proučiti hrvatsku vinsku kartu te dobro upamtili ne samo gdje raste malvazija, gdje graševina, a gdje plavac mali (naše najzastupljenije autohtone sorte), nego i neke manje poznate sorte koje već godinama daju izvrsna vina.
