Dr. sc. Mirela Marić, mag. nutricionizma diplomirala je na Prehrambeno-biotehnološkom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu studij Prehrambene tehnologije, smjer Nutricionizam, gdje i završava poslijediplomski studij, a doktorirala je na Sveučilištu u Zagrebu s temom “Procjena alergijskoga potencijala voća i povrća u funkciji proizvodnih procesa”. Od 2004. zaposlena je u Poliklinici Aviva i radi kao Voditeljica Centra za regulaciju tjelesne težine, a objavila je i dva znanstvena rada.
Zdrav imunološki sustav važan je za zaštitu organizma i prevenciju mnogih bolesti. Stvaranje imuniteta je sposobnost organizma da se obrani od raznih bolesti, infekcija i zaraza. Iako svatko od nas ima određeni imunitet, netko jači, netko slabiji, važno ga je dodatno pojačati, odnosno povremeno aktivirati, pogotovo u određeno godišnje doba.
Teško je izdvojiti jednu ili nekoliko namirnica koje podižu naš imunitet već u ovom slučaju govorimo o pravilno prilagođenoj prehrani u kojoj posebno mjesto zauzimaju namirnice koje doprinose zdravlju našeg probavnog trakta u kojem se proizvodi 70 do 80 posto imunoloških stanica.
Namirnice bogate vitaminima A, C, D i E, cinkom i selenom te probioticima čine dobitnu kombinaciju u borbi protiv virusa i bakterija.
Vitamine i minerale najbolje je uzimati u prirodnom obliku, konzumirajući što raznovrsniju prehranu, međutim zbog stila i tempa života ponekad to nije moguće pa stoga mnogi posežu za dodatnim suplementima.
Uz pomoć određenih zdravih namirnica u kojima se nalazi što više antioksidansa se može ojačati imunitet. Antioksidansi su tvari ili nutrijenti koji se nalaze u hrani, a koji mogu spriječiti ili usporiti oksidativnu štetu na tijelu. Antioksidansi su iznimno važni za naše tijelo jer jačaju naš imunološki sustav i u našem tijelu djeluju kao čistači slobodnih radikala čime sprečavaju ili popravljaju već nanesenu štetu tako što blokiraju put slobodnim radikalima. Oni su dio vitamina, minerala i drugih nutritivno hranjivih tvari, a nalazimo ih u raznim prehrambenim namirnicama.
U antioksidanse ubrajamo vitamine C i E, selen i cink, koenzim Q10, karotenoide (beta-karoten, likopen, lutein, astaksantin), polifenole…
Najjednostavniji put dobivanja potrebne količine aktioksidansa je prehrana s namirnicama bogatim antioksidansima ili pak konzumiranje antioksidansa u vidu raznih pripravaka kojima je moguće nadomjestiti štetu nastalu oslobađanjem slobodnih radikala.
Zbog specifičnih okolnosti dosadašnjeg načina života u zatvorenom prostoru nismo u mogućnosti provoditi dovoljno vremena na suncu te stoga preporučujem suplementaciju vitamina D u preporučenim dnevnim dozama (15-20 mikrograma/dan).
Vitamina C ima i u šipku, višnjama, kupinama, paprici, malinama, naranči i peršinu, a ima ga u ribljim uljima, jetricama, mrkvi i svim drugim narančastim namirnicama, tamnozelenom povrću i jajima.
Vitamin C nije jedini naš saveznik u borbi s infekcijama i u jačanju imuniteta, u sinergiji s vitaminom E djeluje izvrsno i pri smanjivanju umora koji se najčešće javlja na prijelazu godišnjih doba. Najviše vitamina E pronaći ćemo u namirnicama kao što su losos, sve vrste sjemenki, orašasti plodovi i biljna ulja.
Selen je vrlo važan mineral za jačanje imuniteta . Ljudski organizam ne proizvodi selen pa ga je potrebno unijeti pravilnom prehranom. Do njega je najteže doći u prirodnom obliku. Ima ga u crvenom mesu, plodovima mora, ribi (tuna), jajima, nekim grahoricama i cjelovitim žitaricama. Najviše selena ima u brazilskim oraščićima.
Cink je sastavni dio mnogih enzima u našem tijelu te ih može aktivirati ili inhibirati i potreban je svakoj stanici našeg tijela. Prirodni su izvori govedina, rakovi, puretina, tuna, iznutrice, pivski kvasac, soja, sjemenke bundeve, sir, grašak.
Koenzim Q10 jak je antioksidant, glavna uloga mu je proizvodnja energije u svakoj stanici našeg tijela. Ima mnoga ljekovita svojstva za tijelo, pomaže boljoj cirkulaciji, stimulira rad imunološkog sustava te ima velik utjecaj u borbi protiv starenja. Naš organizam sam sintetizira koenzim Q10, ali može ga se naći i u hrani, posebno životinjskog podrijetla. Bogati izvori koenzima Q10 su meso peradi (srce, jetra i bubrezi) te riba (haringa, pastrva, skuša i sardine), sojino i repičino ulje te orašasti plodovi. Od povrća najbogatiji izvori su peršin, brokula, kelj i špinat.
Beta glukan potpomaže djelovanje imunološkog sustava čime pridonosi bržem i učinkovitijem otklanjanju bakterijskih i virusnih infekcija te bržem oporavku nakon teških i iscrpljujućih bolesti. Riječ je o polisaharidu dugog lanca, prirodnoj supstanci koja se dobiva izolacijom iz stijenke kvasca
Saccharomyces cerevisiae. Izuzetan je upravo zbog toga jer na potpuno prirodan i siguran način aktivira pojedine komponente imunološkog sustava čime uzrokuje niz kaskadnih reakcija u organizmu, a imunološkom sustavu daje dodatnu snagu aktivacijom makrofaga. Njihova je osnovna zadaća borba protiv stranih, nepoželjnih i otpadnih tvari u organizmu. Beta glukan u prirodi ćemo pronaći u žitaricama i gljivama, a najčešće se dobiva iz kvasca, slada, zobi i ječma. Svaka od navedenih namirnica - gljive ili žitarice - sadrže različitu količinu beta glukana, on je nepročišćen i nalazi se u namirnici uz mnogo drugih spojeva.
Naša crijeva nisu samo probavni organ nego i najvažniji obrambeni organ koji jača naš imuniteta. Dobre bakterije ili probiotici u crijevima štite naš organizam od štetnih vrsta bakterija i virusa, te nam je upravo i zbog toga jako važna uravnotežena crijevna mikroflora za preventivno djelovanje na zdravlje našeg organizma. Najpoznatiji su izvori probiotičkih bakterija, odnosno probiotika, fermentirani mliječni proizvodi kao jogurt i kefir - probiotičke bakterije različite vrste roda Bifidobacterium (bifidobakterije) - i Lactobacillus (laktobacili), fermentirani proizvodi od soje i često zanemarivani kiseli kupus.
