Luksuzan odmor, statusni simboli, druženje s utjecajnim ljudima, sve to i mnogo više - nije formula sretnog života! U prilog tome govori i najnovija knjiga ‘Lessons from the World’s Longest Scientific Study of Happiness’ čiji su autori psihijatar i psihoanalitičar Robert Waldinger i profesor psihologije Marc Schulz, a nastala je na temelju najdulje provođene harvardske studije, odnosno priča i iskustava njezinih sudionika. Studijom je dokazano da snaga naših veza i odnosa s drugim ljudima može pozitivno utjecati na funkcioniranje cijelog organizma. Jednostavno, što su naši odnosi jači, vjerojatnije je da ćemo živjeti sretnije, zadovoljnije i općenito zdravije.
Ova najdulja studija na svijetu započela je 1938. godine, a cilj je bio istražiti što ljude čini sretnima i uspješnima. Nakon što je u početku obuhvatila 724 sudionika - dječake iz siromašnih i problematičnih obitelji u Bostonu i studente Harvarda, u studiju je tijekom vremena uključeno i više od 1300 potomaka početne skupine. Istraživači su povremeno intervjuirali sudionike, tražili od njih da ispune upitnike i prikupljali podatke o njihovu fizičkom zdravlju. Voditelji studije pratili su kako počinju i prekidaju veze, doživljavaju uspjehe i neuspjehe na poslu, postaju majke i očevi.
'To je najdulja dubinska studija o ljudskom životu ikada provedena i dovela nas je do jednostavnog zaključka - dobri odnosi vode do zdravlja i sreće. Trik je u tome što se odnosi moraju njegovati', ističu autori ovog bestselera. A koje osnovne lekcije donose rezultati studije?
Veze nas održavaju sretnima i zdravima tijekom života, a usamljenost ugrožava naše zdravlje.
Ljudi koji su izoliraniji nego što bi to željeli imaju tendenciju bržeg pogoršanja zdravlja od onih koji se osjećaju povezani s drugima. Usamljeni ljudi također žive kraće. Kronična usamljenost 26 posto povećava šanse za smrt osobe u bilo kojoj dobi.
Nažalost, osjećaj nepovezanosti s drugima je u porastu.
Gotovo jedan od četiri Amerikanca izjavljuje da se osjeća usamljeno, a u Velikoj Britaniji imenovan je ministar za usamljenost kako bi se odgovorilo na veliki javnozdravstveni izazov. Dakle, ako želite odabrati ono što vam može pružiti zdravlje i sreću, znanost navija za tople odnose te kontakt s prirodom.
Odnosi zahtijevaju aktivno održavanje i obnavljanje
Poput mišića, zanemarene veze atrofiraju.
'Kada su sudionici harvardske studije navršili 70, 80 godina, pitali smo ih žale li zbog nečega u životu. Mnogi su patili zbog neodržavanja nekada lijepih odnosa. Govorili su o prijateljima s kojima su izgubili kontakt i bliskoj rodbini s kojom su željeli provoditi više vremena', ističu autori studije.
Pažnja je naš najvredniji resurs
Kako bismo trebali trošiti svoje vrijeme i pažnju? Zbog kratkoće i neizvjesnosti života ovo pitanje duboko utječe na naše zdravlje i sreću. Jedna od važnih lekcija iz knjige glasi da se češće sjetimo i posvetimo vrijeme dragim ljudima, članovima obitelji i prijateljima koje iskreno volimo.
Nikada nije kasno poboljšati odnose s drugima
Živimo u svijetu napredne tehnologije koji je pak željan istinske ljudske povezanosti. Veze su komplicirane, baš kao i život, ali vrijedi se boriti za ljude koji nam donose veselje. Dolaze s radošću i izazovom, ljubavlju, ali i boli. Gotovo je nemoguće imati jedno bez drugog. Dobar život zapravo čine stvari koje su teške. Izazovi su prilike za rast. Važno je naučiti kako bolje upravljati izazovima u vezi, tvrde autori knjige Waldinger i Schulz.
