Bamija je tropska biljka s nizom ljekovitih svojstava, a najviše se uzgaja u zapadnoj Africi, Turskoj, Indiji, Brazilu, ali i na jugu SAD-a i Europe.

Sprema se kao glavno jelo u obliku juhe, odnosno variva ili se dodaje u salate i veoma je ukusna. Ovo povrće pomalo liči na papriku, a može se jesti svježe, ali i konzervirano, sušeno.

Cvjetovi bamije su bijeli ili žuti, a kako su dvospolni, samooprašuju se i kasnije daju plod. Ova biljka se lako sadi i održava, no minimalna temperatura na kojoj opstaje je oko 15 Celzijevih stupnjeva dok podnosi maksimalno 30 stupnjeva.

Bamija
Foto: Unsplash

Bamiji ne odgovaraju ni ekstremno visoke temperature ni sušna razdoblja. To je biljka koja se sadi krajem ožujka i to tako što se sjeme lagano utisne u zemlju. Plodovi se mogu pojaviti već krajem svibnja ili početkom lipnja, a biljka može da 'rađati' tijekom cijelog ljeta. Plodovi, ako se čuvaju u frižideru, tamo mogu ostati maksimalno tri dana.

Osim što je ukusna, bamija je i veoma zdrava. Može pomoći u poboljšanju vida, pomlađuje kožu, bogata je antioksidansima, a u svom sastavu ima i vitamin A5 i flavonide.

Bamija
Foto: Unsplash

Bamijadjeluje umirujuće na želudac pa se preporučuje osobama koje boluju od gastritisa. Uz to, jača mišiće i kosti, sadrži vitamin K i ima folate, koji doprinose gustoći kostiju.

Također je dobar saveznik i u borbi protiv anemije. Ova biljka obiluje kalijem pa se preporučuje svakodnevna konzumacija salate od bamije.

Bamija poboljšava rad srca i snižava loš kolesterol u krvi, a tome doprinose pektin i vlakna kojih ima u izobilju. Djeluje i protuupalno jer u svom sastavu sadrži antioksidanse, a za liječenje upale pluća ili bronhitisa koriste se listovi, plodovi, ali i cvjetovi bamije.

Varivo s bamijom
Foto: Unsplash

Najefikasnije je piti čaj koji može da spriječiti i uporni kašalj.