Pleme Hunza potječe iz istoimene plodne doline koja u Pakistanu, a smatra se jednim od najzdravijih plemena na svijetu. Dolina Hunza se nalazi na velikoj nadmorskoj visini, a zbog svoje prekrasne prirode koja oduzima dah i velike gostoljubivosti, regija je bila popularna destinacija za američke i europske turiste devedesetih, no danas turista praktički nema.

Nitko zapravo ne zna koliko dugo živi narod Hunzam, no svi izvještaji liječnika koji su ih pregledavali spominju da su stariji pripadnici ovog naroda vitki i vitalni.

Narod Hunza
Roland and Sabrina Michaud / akg-images / Profimedia 

Okolina u kojoj žive je planinska, a teren izrazito neravan. Sela su nevjerojatno izolirana, a neka od njih su starija od 1000 godina. Hunze nemaju izbora nego se koristiti neravnim i strmim prolazima. Obradivo zemljište također se ne nalazi uvijek u neposrednoj blizini kuća. Neki pašnjaci udaljeni su od sela dva sata hoda.

Prehrana naroda Hunza

Hunze uglavnom jedu sirove biljke. Budući da su tako izolirani, Hunze nemaju na čemu kuhati hranu, niti imaju mnogo životinja za meso, pa sade što uspiju, a ostalo skupljaju. Hunze uzgajaju marelice, trešnje, grožđe, šljive i breskve. Jedu i puno žitarica – pšenice, ječma i prosa – i chapatija, vrste kruha koji svakodnevno jedu.

Marelice.jpg
Shutterstock 

Voće i povrće redoviti su dio prehrane naroda Hunza. Najčešće se konzumiraju svježe ili sirove. Ako se neka hrana termički obrađuje, to je najčešće povrće, koje se vrlo kratko kuha. Od voća Hunze najviše jedu: marelice, jabuke, kruške, breskve, trešnje, dudove, kupine i grožđe. Najviše se uzgaja marelica, a jede se u svježem i osušenom obliku.

Hunze nisu vegetarijanci, ali vrlo rijetko jedu meso. Zbog vjere nikad ne jedu svinjetinu. Hranu gotovo nikad ne sole i sol uglavnom štedljivo koriste, a meso jedu samo za praznike.