Visoki kolesterol ne uzrokuje nikakve simptome i, nažalost, kod mnogih pacijenata se otkrije kada dožive srčani ili moždani udar. Međutim, svatko tko u obitelji ima takve slučajeve trebao bi provjeriti razinu kolesterola. Lipidni status može se provjeriti već u djetinjstvu, a redovite pretrage se mogu nastaviti i u odrasloj dobi.
Ukupni kolesterol trebao bi biti manji od 200 mg/dl, prag za 'loš' kolesterol (LDL) je 100 mg/dl, a za 'dobar' kolesterol (HDL) manji od 60 mg/dl. Važni su i trigliceridi, koji bi trebali biti manji od 150 mg/dl. Prema drugoj metrici, normalne vrijednosti u krvi su 3,10 - 5,5 mmol/l, a štetno djelovanje se očituje tek kada je u krvi prisutan u znatno većim koncentracijama od normalnih. Ako se otkrije kod djece, povišeni kolesterol kasnije će samo rasti, pa ga treba držati pod strogom kontrolom.
Uz genetiku, povišeni kolesterol uzrokovan je i nezdravom prehranom, prvenstveno unosom velike količine loših masnoća – iz masnog mesa, pekarskih proizvoda, pržene hrane i prerađevina. Suprotno uvriježenom mišljenju, manje nas ugrožava kolesterol iz hrane, a opasnije su masnoće iz kojih naše tijelo stvara kolesterol.
Također je manje poznato da od ukupnog kolesterola u tijelu tijelo stvara čak dvije trećine, a samo jedna trećina dolazi iz hrane. Kolesterol je neophodan za normalno funkcioniranje svake stanice, posebice za sintezu steroidnih hormona i transport vitamina topivih u mastima - A, D, E i K.
Budući da je netopliv u vodi, kolesterol se transportira u krvi tako što se veže na proteine i stvara lipoproteine. Postoji nekoliko vrsta ovih lipoproteina, piše Lepa&Srećna. Prema gustoći se dijele na:
• HDL (High Density Lipoprotein), lipoproteini visoke gustoće - naziva se 'dobar' kolesterol, jer pomaže eliminirati loš
• LDL (Low Density Lipoprotein), lipoproteini niske gustoće - naziva se 'loš' kolesterol, jer može stvarati plak na arterijama. Te naslage sužavaju krvne žile, a mogu se i odvojiti od stijenke i tako stvoriti tromb koji može izazvati srčani ili moždani udar
• VLDL (Very Low Density Lipoprotein), lipoproteini vrlo niske gustoće - također se smatra lošim kolesterolom, jer pridonosi stvaranju arterijskog plaka. Rijetko se spominje jer se ne može otkriti rutinskom analizom lipidnog statusa. Najčešće se procjenjuje na temelju razine lipida i smanjit će se ako se smanji količina masti u krvi.
Osim promjene prehrane, za regulaciju povišenog kolesterola treba promijeniti i druge životne navike - uvesti redovitu tjelesnu aktivnost, barem tri do četiri puta tjedno po 40 minuta, prestati pušiti i izbjegavati alkoholna pića. Lipidni status važno je provjeriti barem jednom godišnje, bez obzira na to imate li ikakvih simptoma ili problema, jer ih – podsjetimo – povišeni kolesterol sam po sebi ne uzrokuje. Ako se utvrdi da je visok ili postoje bilo kakve tegobe, krv treba analizirati svakih četiri do šest tjedana.
