Visoki kolesterol ne uzrokuje nikakve simptome i, nažalost, kod mnogih pacijenata se otkrije kada dožive srčani ili moždani udar. Međutim, svatko tko u obitelji ima takve slučajeve trebao bi provjeriti razinu kolesterola. Lipidni status može se provjeriti već u djetinjstvu, a redovite pretrage se mogu nastaviti i u odrasloj dobi.
Ukupni kolesterol trebao bi biti manji od 200 mg/dl, prag za 'loš' kolesterol (LDL) je 100 mg/dl, a za 'dobar' kolesterol (HDL) manji od 60 mg/dl. Važni su i trigliceridi, koji bi trebali biti manji od 150 mg/dl. Prema drugoj metrici, normalne vrijednosti u krvi su 3,10 - 5,5 mmol/l, a štetno djelovanje se očituje tek kada je u krvi prisutan u znatno većim koncentracijama od normalnih. Ako se otkrije kod djece, povišeni kolesterol kasnije će samo rasti, pa ga treba držati pod strogom kontrolom.
Uz genetiku, povišeni kolesterol uzrokovan je i nezdravom prehranom, prvenstveno unosom velike količine loših masnoća – iz masnog mesa, pekarskih proizvoda, pržene hrane i prerađevina. Suprotno uvriježenom mišljenju, manje nas ugrožava kolesterol iz hrane, a opasnije su masnoće iz kojih naše tijelo stvara kolesterol.
Također je manje poznato da od ukupnog kolesterola u tijelu tijelo stvara čak dvije trećine, a samo jedna trećina dolazi iz hrane. Kolesterol je neophodan za normalno funkcioniranje svake stanice, posebice za sintezu steroidnih hormona i transport vitamina topivih u mastima - A, D, E i K.
Budući da je netopliv u vodi, kolesterol se transportira u krvi tako što se veže na proteine i stvara lipoproteine. Postoji nekoliko vrsta ovih lipoproteina, piše Lepa&Srećna. Prema gustoći se dijele na:
• HDL (High Density Lipoprotein), lipoproteini visoke gustoće - naziva se 'dobar' kolesterol, jer pomaže eliminirati loš
• LDL (Low Density Lipoprotein), lipoproteini niske gustoće - naziva se 'loš' kolesterol, jer može stvarati plak na arterijama. Te naslage sužavaju krvne žile, a mogu se i odvojiti od stijenke i tako stvoriti tromb koji može izazvati srčani ili moždani udar
• VLDL (Very Low Density Lipoprotein), lipoproteini vrlo niske gustoće - također se smatra lošim kolesterolom, jer pridonosi stvaranju arterijskog plaka. Rijetko se spominje jer se ne može otkriti rutinskom analizom lipidnog statusa. Najčešće se procjenjuje na temelju razine lipida i smanjit će se ako se smanji količina masti u krvi.
Osim promjene prehrane, za regulaciju povišenog kolesterola treba promijeniti i druge životne navike - uvesti redovitu tjelesnu aktivnost, barem tri do četiri puta tjedno po 40 minuta, prestati pušiti i izbjegavati alkoholna pića. Lipidni status važno je provjeriti barem jednom godišnje, bez obzira na to imate li ikakvih simptoma ili problema, jer ih – podsjetimo – povišeni kolesterol sam po sebi ne uzrokuje. Ako se utvrdi da je visok ili postoje bilo kakve tegobe, krv treba analizirati svakih četiri do šest tjedana.
.png)
.png)
Omiljena maskara Kendall Jenner košta samo 15 eura: U novom tutorialu pokazala kako postiže punije i gušće trepavice
Vlado Kalember otvorio dušu o bivšoj supruzi: 'Kad smo se upoznali, bila je mlada i trebao joj je netko kao ja...'
Haljina iz Zare postala viralni hit jer povećava dekolte: Probala sam je, pogledajte isplati li se dati 30 eura za nju
Čitatelji Storyja biraju: Tko zaslužuje titulu najljepše Hrvatice?
Isprobala sam Zarinu košulju za kojom je TikTok poludio: Pogledajte isplati li se dati 20 eura za nju