Rak se često razvija neprimjetno. U najranijim stadijima mnoge vrste ove bolesti ne uzrokuju bol, tegobe ni promjene koje bismo sami mogli primijetiti. Upravo zato preventivni pregledi imaju veliku važnost jer mogu otkriti bolest dok je još u početnoj fazi, kada su mogućnosti liječenja znatno veće, a kod pojedinih vrsta raka mogu čak spriječiti njegov razvoj.
Ipak, važno je znati da probir (skrining) ne znači da bi svaka zdrava osoba trebala obaviti sve dostupne pretrage i snimanja. Svaki je pregled namijenjen određenim dobnim skupinama ili osobama koje imaju povećan rizik. Nepotrebne pretrage mogu dovesti do lažno pozitivnih nalaza, dodatnih dijagnostičkih postupaka i nepotrebne zabrinutosti.
Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, u Hrvatskoj se provode organizirani nacionalni programi ranog otkrivanja raka dojke, raka vrata maternice i raka debelog crijeva.
Pregledi koji mogu otkriti promjene prije nego što ih osjetite
Probir podrazumijeva pregled zdravih osoba koje nemaju simptome, s ciljem da se moguće promjene otkriju što ranije. Ne postoji jedan univerzalni test koji može otkriti sve vrste raka, zbog čega je važno odabrati pretrage prema dobi, spolu, obiteljskoj anamnezi i drugim čimbenicima rizika.
Mamografija: Kad se promjene još ne mogu napipati
Mamografija je rendgensko snimanje dojki kojim se mogu otkriti vrlo male promjene, često prije nego što ih žena ili liječnik mogu napipati.
U okviru Nacionalnog programa ranog otkrivanja raka dojke na mamografiju se pozivaju žene određene dobi u redovitim razmacima. Ženama koje imaju povećan rizik, primjerice zbog izražene obiteljske opterećenosti ili nasljednih mutacija poput BRCA1 i BRCA2, pregledi mogu započeti ranije i provoditi se češće.
Uz mamografiju liječnik prema potrebi može preporučiti ultrazvuk dojki ili magnetsku rezonancu.
Važno je naglasiti da samopregled dojki nije zamjena za mamografiju, ali poznavanje izgleda i strukture vlastitih dojki može pomoći da se promjene uoče na vrijeme.
Liječniku se treba javiti ako primijetite:
- novu kvržicu
- uvlačenje kože ili bradavice
- iscjedak iz bradavice
- promjenu oblika dojke
- promjenu koja ne prolazi.
Papa test: Pregled koji može spriječiti razvoj bolesti
Probir raka vrata maternice razlikuje se od mnogih drugih pregleda jer ne služi samo za rano otkrivanje raka. Njime se mogu otkriti i prekancerozne promjene, odnosno promjene na stanicama koje se mogu pratiti ili liječiti prije nego što se razvije zloćudna bolest.
U Hrvatskoj se ženama preporučuju redoviti ginekološki pregledi, a osnovna pretraga je Papanicolaou test (Papa test). Tijekom pregleda uzima se uzorak stanica s vrata maternice koji se zatim analizira.
Ovisno o dobi, prethodnim nalazima i procjeni liječnika, može se napraviti i testiranje na visokorizične tipove humanog papiloma virusa (HPV).
Čak i kada nema nikakvih simptoma, redovite ginekološke kontrole ne bi trebalo preskakati.
Test stolice kao prvi znak upozorenja
Rak debelog i završnog crijeva često nastaje iz polipa, promjena na sluznici koje godinama mogu postojati bez ikakvih simptoma. Njihovim otkrivanjem i uklanjanjem moguće je spriječiti razvoj bolesti.
Nacionalni program u Hrvatskoj obuhvaća muškarce i žene određene dobi koji se pozivaju na testiranje na okultno krvarenje u stolici, odnosno prisutnost krvi koja nije vidljiva golim okom.
Pozitivan nalaz ne znači automatski da osoba ima rak. Krvarenje mogu uzrokovati i druga stanja, ali takav rezultat zahtijeva dodatnu obradu, najčešće kolonoskopiju.
Tijekom kolonoskopije liječnik može pregledati unutrašnjost debelog crijeva, uzeti uzorak tkiva i ukloniti pojedine polipe.
Probir raka pluća: Važan, ali samo za određene rizične skupine
Obična rendgenska snimka pluća nije se pokazala dovoljno učinkovitom metodom za rano otkrivanje raka pluća. Pregled koji može smanjiti rizik od smrtnog ishoda kod pažljivo odabranih osoba jest niskodozni CT prsnog koša.
Ovaj pregled nije namijenjen svim pušačima niti osobama koje su povremeno pušile. Pri procjeni se uzimaju u obzir dob, duljina pušačkog staža, broj popušenih cigareta, vrijeme proteklo od prestanka pušenja i opće zdravstveno stanje.
U Hrvatskoj se potreba za ovim pregledom procjenjuje individualno, prema preporuci liječnika.
Koža pamti sve: Kada je vrijeme za pregled madeža
Za rak kože ne postoji jedinstveni nacionalni program probira koji propisuje da svaka zdrava osoba mora redovito odlaziti na pregled. Ipak, dermatološki pregledi mogu biti vrlo važni, osobito za osobe koje imaju povećan rizik.
Dermatologu se treba javiti ako madež ili promjena na koži:
- mijenja veličinu
- mijenja oblik ili boju
- ima nepravilne rubove
- izgleda drukčije od ostalih madeža
- svrbi, boli, krvari ili ne zacjeljuje
- naglo se pojavila ili je počela rasti.
Samopregled kože može pomoći da se promjene ranije uoče, ali ne može zamijeniti pregled dermatologa i dermatoskopiju.
Više testova ne znači veću sigurnost
Iako je rano otkrivanje bolesti iznimno važno, nije svaki pregled koristan za svaku osobu. Testiranje bez jasne medicinske preporuke može dovesti do otkrivanja promjena koje nikada ne bi ugrozile zdravlje, ali i do dodatnih pretraga, biopsija i nepotrebnog stresa.
Važno je razlikovati prevenciju i probir. Prevencija obuhvaća sve mjere kojima se smanjuje rizik od nastanka bolesti, dok je probir namijenjen zdravim osobama bez simptoma kako bi se bolest ili promjene koje joj prethode otkrile na vrijeme.
Osobe koje imaju obiteljsku povijest raka, nasljedne mutacije, ranije prekancerozne promjene ili druge čimbenike rizika ne bi trebale čekati preporučenu dob za opću populaciju, nego s liječnikom izraditi individualni plan kontrolnih pregleda.
Također, pojavu simptoma ne treba zanemarivati čekajući termin probirnog pregleda. Nova kvržica, neuobičajeno krvarenje, krv u stolici, iskašljavanje krvi, promjena madeža ili neobjašnjiv gubitak tjelesne mase zahtijevaju pregled bez odgađanja, piše eklinika.