Zaboravljanje imena, poteškoće u pronalaženju pravih riječi ili povremeni problemi s koncentracijom često se povezuju sa starenjem. Ipak, nije uvijek lako procijeniti jesu li takve promjene uobičajene za određenu dob ili mogu upućivati na prve znakove ozbiljnijih problema s pamćenjem i drugim kognitivnim sposobnostima. Britanski liječnik predstavio je jednostavan test koji traje samo jednu minutu i može pružiti korisne informacije o funkcioniranju mozga.
Dr. Lawrence Quinn, liječnik obiteljske medicine koji radi u britanskom zdravstvenom sustavu NHS, na svom je YouTube kanalu predstavio metodu koja se u medicini primjenjuje već desetljećima. Riječ je o testu verbalne fluentnosti, odnosno sposobnosti brzog pronalaženja i izgovaranja riječi iz određene kategorije.
Za njegovo izvođenje nisu potrebni posebni uređaji, medicinska oprema ni prethodna priprema. Dovoljni su štoperica, papir i olovka.
Zadatak je naizgled vrlo jednostavan: u 60 sekundi potrebno je navesti što više različitih životinja.
Možete početi od psa, mačke, lava ili slona, a zatim nastaviti nabrajati sve životinje kojih se možete sjetiti. Važno je pritom ne ponavljati iste odgovore.
Najbolje je da netko drugi zapisuje vaše odgovore kako biste ih poslije mogli analizirati.
Iako djeluje poput obične igre, ovaj zadatak istodobno aktivira nekoliko moždanih funkcija.
Mozak mora pretraživati informacije koje je prikupljao tijekom života, brzo pronalaziti odgovarajuće riječi, organizirati ih i pritom paziti da se isti odgovor ne ponovi.
Koliko biste životinja trebali navesti u jednoj minuti?
Prema riječima dr. Quinna, prosječni rezultati razlikuju se ovisno o dobi osobe.
Zdrave osobe u dobi od 50 do 59 godina često mogu navesti oko 20 različitih životinja u jednoj minuti.
Kod osoba u šezdesetima taj broj iznosi približno 19, dok osobe u sedamdesetima u prosjeku navedu oko 16 životinja.
Kod starijih od 80 godina rezultat se dodatno smanjuje i iznosi približno 14 životinja.
Međutim, liječnik naglašava da su to samo okvirne prosječne vrijednosti, a ne granice na temelju kojih se može zaključiti je li nečiji mozak zdrav.
Posebnu pozornost privlače rezultati od 15 ili manje životinja, osobito kod osoba mlađih od 80 godina ili onih koje već imaju problema s pamćenjem.
Takav rezultat, objašnjava Quinn, mogao bi biti razlog za dodatne pretrage, ali nikako nije dokaz da osoba ima demenciju.
Na rezultat mogu utjecati i obrazovanje, jezik, umor, koncentracija te drugi čimbenici. Zbog toga se ista granična vrijednost ne može primijeniti na sve ljude.
Nije važan samo broj odgovora
Liječnici tijekom ovog testa ne prate isključivo broj životinja kojih se osoba uspjela sjetiti. Važan je i način na koji dolazi do odgovora.
Primjerice, netko će najprije nabrajati kućne ljubimce, zatim domaće životinje, a potom divlje životinje ili morske vrste.
Takvo grupiranje pokazuje kako mozak organizira informacije.
Još važnija može biti sposobnost prelaska iz jedne kategorije u drugu.
Kada osoba navede sve životinje kojih se može sjetiti iz jedne skupine, mozak mora promijeniti strategiju i potražiti nove odgovore.
Upravo je ta mentalna fleksibilnost važan dio testa.
Kod osoba s Alzheimerovom bolešću i drugim oblicima demencije mogu se pojaviti poteškoće pri prelasku iz jedne kategorije u drugu, kao i češće ponavljanje već izgovorenih riječi.
Ipak, povremeno ponavljanje odgovora ili trenutna nemogućnost prisjećanja ne moraju značiti da postoji zdravstveni problem.
Kada biste se trebali obratiti liječniku?
Quinn naglašava da ovaj jednominutni test ne može samostalno otkriti Alzheimerovu bolest niti potvrditi bilo koji oblik demencije.
On je samo jedan od postupaka koji liječnicima mogu pomoći u procjeni kognitivnih sposobnosti.
Istraživanja su pokazala da osobe s blagim kognitivnim oštećenjem u prosjeku postižu slabije rezultate na ovakvim zadacima od ljudi koji nemaju takve poteškoće. Međutim, neke osobe s kognitivnim oštećenjem i dalje mogu ostvariti rezultat koji se smatra normalnim.
Zato dobar rezultat ne isključuje mogućnost bolesti, baš kao što ni slabiji rezultat ne znači da osoba ima demenciju.
Ako primijetite da vi ili netko od vaših bližnjih sve češće zaboravlja važne informacije, ima poteškoća u svakodnevnim aktivnostima ili pokazuje primjetne promjene u razmišljanju i govoru, najbolje je potražiti savjet liječnika.
Stručnjaci podsjećaju i na to da postoje načini na koje tijekom života možemo podupirati zdravlje mozga.
Redovita tjelesna aktivnost, druženje, učenje novih vještina i mentalna aktivnost mogu pridonijeti očuvanju kognitivnih sposobnosti.
Najvažnija poruka dr. Quinna jest da slabiji rezultat na testu ne bi trebao biti razlog za paniku. Međutim, ako se podudara sa stvarnim i dugotrajnim promjenama koje ste vi ili vaša obitelj primijetili, to je dovoljan razlog za razgovor s liječnikom, prenosi Espreso.
