Svi znamo da voće može biti odličan saveznik probave zahvaljujući vlaknima, ali neke vrste imaju još jednu važnu prednost. Bogate su topivim vlaknima, polifenolima i drugim biljnim spojevima koji mogu pomoći u održavanju zdravih razina kolesterola i zaštititi zdravlje srca i krvnih žila.
Kraj ljeta i početak jeseni idealno su vrijeme za uživanje u svježem sezonskom voću. Jabuke, šljive, grožđe i smokve tada su posebno ukusni, a bobičasto voće možete bez problema koristiti i smrznuto. Ako pazite na kolesterol, ovakve namirnice lijepo se uklapaju u prehranu usmjerenu na zdravlje srca.
Kako voće može pomoći u održavanju kolesterola?
Jedan od razloga krije se u topivim vlaknima, osobito u pektinu. Ona u probavnom sustavu stvaraju svojevrsnu gelastu strukturu koja može vezati dio žučnih kiselina. Budući da tijelo za stvaranje novih žučnih kiselina koristi kolesterol, prehrana bogata topivim vlaknima može pridonijeti smanjenju razine LDL kolesterola u krvi.
Voće je istodobno bogato polifenolima i drugim antioksidativnim spojevima. Oni pomažu zaštititi stanice od oksidativnog stresa, zbog čega je redovito jedenje raznolikog voća dobar dio prehrane koja čuva zdravlje srca.
Jabuke
Jabuke su jedan od najjednostavnijih načina da u svakodnevnu prehranu unesete više topivih vlakana. Posebno se ističe pektin, vrsta vlakana koja može pomoći u održavanju normalne razine kolesterola.
Osim vlakana, jabuke sadrže i različite biljne spojeve s antioksidativnim djelovanjem. Kada god možete, pojedite ih s korom nakon što ih dobro operete jer se i u kori nalaze korisni biljni spojevi. Jedna jabuka kao međuobrok puno je bolji izbor od grickalica kada vam se popodne jede nešto slatko.
Šljive
Šljive su pravo malo sezonsko blago, osobito krajem ljeta i početkom jeseni. Sadrže vlakna i polifenole, a mogu biti koristan dodatak prehrani koja obiluje voćem i povrćem.
Vlakna iz šljiva mogu pomoći normalnom radu probave, dok njihovi biljni spojevi pridonose ukupnom unosu antioksidansa. Svježe šljive odlične su kao međuobrok, ali ih možete dodati i zobenoj kaši, jogurtu ili jednostavno pojesti uz nekoliko orašastih plodova.
Maline
Maline su sitne, ali nutritivno vrlo važne. Bogate su vlaknima, a sadrže i antocijanine i elagitanine, biljne spojeve koji se povezuju s povoljnim djelovanjem na zdravlje kardiovaskularnog sustava.
Osim toga, zbog relativno visokog udjela vlakana mogu pomoći da obrok bude zasitniji. Svježe maline savršene su uz obični jogurt ili zobene pahuljice, a izvan sezone možete koristiti i smrznute. Nema potrebe dodavati im šećer jer su same po sebi dovoljno aromatične.
Borovnice
Tamno plave borovnice poznate su po velikoj količini biljnih pigmenata, osobito antocijanina, koji im daju karakterističnu boju. Upravo su ti spojevi predmet brojnih istraživanja zbog mogućeg pozitivnog djelovanja na zdravlje srca i krvnih žila.
Borovnice su također praktične jer ih je lako ubaciti u doručak ili međuobrok. Dodajte šaku borovnica u zobenu kašu, jogurt ili smoothie, a možete ih jesti i samostalno kada vam se jede nešto slatko.
Grožđe
Rujan je savršen mjesec za grožđe, koje je tada sočno, slatko i dostupno na gotovo svakoj tržnici. Osim prirodnih šećera, grožđe sadrži polifenole, među kojima se nalazi i resveratrol, biljni spoj koji se često proučava u kontekstu zdravlja srca.
Grožđe također sadrži vodu i vlakna, pa može biti osvježavajući međuobrok. Ipak, budući da je prilično slatko, najbolje je držati se umjerene količine, osobito ako pazite na ukupni unos šećera i kalorija.
Smokve
Svježe smokve jedan su od najljepših znakova da je ljeto pri kraju. Osim što su ukusne, sadrže vlakna, kalij i različite polifenole, pa mogu biti vrijedan dio raznolike prehrane.
Vlakna iz smokava mogu pridonijeti urednoj probavi, dok kalij ima važnu ulogu u normalnom radu mišića i održavanju normalnog krvnog tlaka. Svježe smokve možete pojesti same, dodati ih jogurtu ili poslužiti uz malo orašastih plodova. Samo imajte na umu da su dosta slatke, pa ni s njima ne treba pretjerivati.
Voće samo po sebi neće 'očistiti' krvne žile od nakupljenog kolesterola, ali redovito uključivanje voća bogatog vlaknima i biljnim spojevima može biti dio prehrane koja dugoročno pridonosi zdravlju srca. Najviše smisla ima kada takva prehrana zamijeni manje kvalitetne izbore, poput slatkiša i jako prerađenih grickalica, piše Stil.
