SVAKOG DANA BITI U POKRETU - DA, VJEŽBATI - NE! Svakodnevni odlazak na trening nije ni zdrav ni poželjan!

Možda radite od doma i odlazak u teretanu je vaš jedini doticaj s vanjskim svijetom, možda je ovo prva godina u vašem životu u kojoj još uvijek niste odustali od novogodišnje odluke da se dovedete u formu, možda vam se jednostavno sviđa kako se osjećate nakon vježbanja...

Koja je razlika između kretanja i vježbanja?

Ne postoji jedinstveni, univerzalni odgovor na ovo pitanje, već on ovisi o vašoj trenutnoj razini kondicije, vašoj starosnoj dobi i ukupnom zdravstvenom stanju. Za neke ljude, brza šetnja može se smatrati pokretom, ali za neke druge, s nižom razinom kondicije, mogla bi se računati kao vježba. Ipak, kao opće pravilo, kretanje ili tjelesna aktivnost je sve što zahtijeva od vašeg tijela da troši energiju (kao na primjer šetnja psa ili čišćenje kuće). Vježbanjem se pak smatra sve što je strukturirano ili ponavljajuće i radi se s ciljem poboljšanja tjelesne kondicije.

Zašto je svakodnevno vježbanje loše?

Dakle, svakog se dana kretati je korisno, ali svakog dana u teretani odraditi naporan trening - nije. Prečesto treniranje može zapravo onemogućiti vašu sposobnost da vam trening koristi. U sportskom svijetu, ovakvo se stanje klasificira kao sindrom pretreniranosti ili preopterećenja. Pojednostavljeno rečeno, u pitanju je točka u kojoj se tijelo više nije u stanju oporaviti od treninga i ulazi u stanje kroničnog stresa. Pojavljuje se kada napadnete svoje tijelo opasnom kombinacijom: pretjeranim vježbanjem i neadekvatnim oporavkom. Neadekvatna kvantiteta i kvaliteta sna, loša prehrana i neadekvatan unos kalorija te visoka razina stresa sve su stvari koje pridonose neadekvatnom oporavku. Overreaching je izraz koji se koristi kada je netko na rubu sindroma pretreniranosti, ali još nije stigao do te točke. Ukratko, ne vladate li svojim naporima i rasporedom treninga, to bi lako moglo postati sindrom pretreniranosti. 

Kako znati jeste li u opasnosti od sindroma preopterećenja ili pretreniranosti? 

Iskreno, većina opće populacije sportaša koji vježbaju svakog dana ne mora biti previše zabrinuta zbog pretreniranosti jer je mali postotak onih za koje vježbanje svakog dana predstavlja veliki rizik. Ono na što morate pripaziti je kvaliteta i količina sna. Obično je prvi znak sindroma pretreniranosti loša kvaliteta sna, bilo da ne možete tako lako zaspati ili da ne možete ponovno zaspati nakon što se probudite usred noći. Drugi uobičajeni znakovi pretreniranosti uključuju pogoršano mentalno zdravlje, smanjenu učinkovitost vježbanja, gubitak apetita i kronične ozljede. U ekstremnim slučajevima, pretreniranost može čak rezultirati i gubitkom menstruacije ili nemogućnošću održavanja erekcije. Primijetite li bilo koji od ovih ranih znakova upozorenja, razgovarajte s nekim od fitness stručnjaka. Uz njihovu pomoć, uz strateški odmor i oporavak, osjetit ćete poboljšanje već za tjedan ili mjesec dana, a savjetovat će vas i o ispravnoj rutini vježbanja s kojom biste trebali nastaviti. Ako vas simptomi istinski zabrinjavaju ili ne nestaju uz pravilan odmor, također biste trebali razgovarati s liječnikom.

Najbolja rutina vježbanja za većinu ljudi ne uključuje vježbanje svakog dana. Iako će se režim vježbanja neznatno razlikovati od osobe do osobe, rutina vježbanja koja uključuje neke treninge snage i neke kardiovaskularne treninge s odgovarajućim odmorom univerzalno se smatra sigurnom i učinkovitom. Dva do tri dana tjedno treninga snage i kardio treninga, uz dva dana odmora ili kretanja laganijeg tempa optimalno je za prosječnu osobu. 

Kako znati kada je dan za odmor?

Sindrom pretreniranosti nije jedini razlog kada je dan odmora dobra ideja. Odmor je pametan potez i ako niste dobro spavali dva ili više dana zaredom. Također biste trebali uzeti slobodan dan ako ste pod stresom i primjećujete kako niste u stanju normalno funkcionirati. Naravno, ponekad je trening upravo ono što vam je potrebno ne biste li razbistrili glavu, ali u slučajevima rastresenosti, nećete se moći usredotočiti na trening, a što bi moglo rezultirati ozljedom ili ako ništa drugo, treningom koji je zbog neučinkovitosti gubitak vremena.

Cilj je stvoriti rutinu vježbanja i odnos prema vježbanju koji je dugoročno održiv. Preskočiti jedan trening jer niste raspoloženi nije nikakav problem. Kada je riječ o danima odmora, trebali biste imati na umu da se ne radi o čekanju dok vam dan odmora zatreba, već o ugrađivanju odmora i oporavka u svoju rutinu kako biste postavili temelje zdravih životnih navika. A to znači da biste od svakodnevnog treninga trebali odustati ako se pritom previše trudite. Ako su vaši treninzi nižeg intenziteta (koji se više smatraju kretanjem ili oporavkom) jedan ili dva dana u tjednu, trebalo bi biti ok nastaviti prema zadanom rasporedu. Ipak, ako vaše tijelo počne pokazivati znakove da mu je potreban dan odmora ili resetiranje rutine vježbanja, možda je vrijeme da pozovete stručnjaka za tjelovježbu koji će vam pomoći da vaša rutina vježbanja postane više izbalansirana.