Često slušamo i slijedimo mnoge razvikane svjetske dijete, poput one japanske, skandinavske ili pak mediteranske, a koje jamče vitalnost organizma i vitkost, no rijetko tko se sjeti da je možda ključ zdravlja i mršavosti u prehrani naših predaka?
Naime, sve više jača trend u nutricionizmu koji nas potiče da jedemo skupine namirnica i jela kojima su se hranili 'naši stari'.
Teorija je ta da smo genetski predodređeni za određeni tip prehrane koji lakše pada našem organizmu, lakše ju prerađujemo i bolje se slaže s našim metabolizmom. Tako neke namirnice, iako mogu biti zdrave, ako dolaze iz dalekih nam zemalja zapravo mogu opteretiti naše tijelo i u njemu izazvati kemijske spojeve koji će nam samo usporiti metabolizam te tako dovesti do gomilanja kilograma.
Recimo u skandinavskoj se dijeti sugerira da bismo trebali jesti puno plave ribe poput lososa, a u japanskoj dosta riže i algi – no to nisu namirnice s ovog područja pa se nutricionisti sve više zalažu za to da ih konzumiramo umjereno do rijetko dok bismo primat trebali staviti na neke lokalne 'riznice zdravlja'.
Dakle, zapravo bismo mi koji živimo na područjima koja su povijesno tradicionalno nastanjivali Slaveni trebali jesti tradicionalnu slavensku hranu, jela i namirnice. No što to točno znači?
Slavenska prehrana
Slaveni su isprva bili stočarska plamena, a zatim plemena koja su se bavila uzgojem žitarica. Zbog toga je jako preporučljivo da umjesto riže jedemo ječam, pir i pšenicu, kao i da obogatimo hranu sa sjemenkama kao što su one lana i kukuruza. Iako su chia sjemenke možda popularne, ni izbliza nisu toliko 'lokalne' kao one lana ili buče.
Tradicionalno je slavenska prehrana, zbog jakih zima, predviđala i konzumaciju mesa i ribe, a naglasak je oduvijek bio na kuhanom crvenom mesu. Tako bismo trebali jesti gulaše i mesne juhe, osobito tijekom hladnijeg doba godine. Uz to, nutricionisti preporučuju i da u prehranu uvrstimo kiseli kupus, ciklu, krastavce i paprike jer ukiseljena, odnosno fermentirana hrana potiču probavu i uravnotežuju crijevnu floru.
Što se tiče voća i povrća, potrudite se da ga jedete sezonski – dakle nemojte konzumirati jagode u prosincu, a savjetuje se i da konzumaciju tropskog voća nekarakteristično za ovo područje svedemo na minimum.
Primjer jelovnika slavenske dijete:
Doručak: čaša kefira ili jogurta, žitarice od pira, mala žličica sjemenki po izboru, na kockice narezana jabuka
Užina: Voćka po izboru
Ručak: Gulaš s crvenim mesom, kruh od heljde, pir kao prilog
Večera: Zdjelica cikle, kriška kruha od pira ili heljde sa sirnim namazom, malo dimljene šunke
Djelovanje slavenske dijete
Slavenska dijeta ne traži brojanje kalorija već učenje o tome što i kako intuitivno jesti. Iznimno je važno shvatiti da možemo jesti koliko i kada želimo, samo da je to umjereno i da se radi o nutritivno bogatim namirnicama koje hrane i njeguju naš organizam. Slavenska dijeta ne bi trebala opteretiti organizam i trebala bi poboljšati probavu, ubrzati metabolizam i smanjiti upalne procese u tijelu što će uz kombinaciju tjelesne aktivnosti dovesti do mršavljenja - čak do 5 kg u mjesec dana!
