Autofagija posljednjih godina ne silazi s vrha trendova kad se radi o metodama mršavljenja, a liječnik Dragan Ivanov je, gostujući u Klinici RTS, objasnio kako je treba prakticirati ako želimo smršavjeti.
'Autofagija nije gladovanje. Stvarno je nevjerojatno veličanstvena, a dokaz da je tako je da je 2016. godine Japanac Yoshinori Ohsumi dobio Nobelovu nagradu, ne zato što je smislio autofagiju, nego je registrirao autofagiju i pokazao kako funkcionira. Tijekom procesa autofagije tijelo prepoznaje što stari, što je nefunkcionalno, prepoznaje mutirane i zloćudne stanice, patološke mikroorganizme koji mogu uzrokovati određenu bolest, prepoznaje smeće koje se nalazi u našim stanicama, zatim kreće u drugi proces razgradnje ili recikliranja pa od tog novostvorenog recikliranog materijala stvara drugi, mladi. Iz tog recikliranog materijala organizam dobiva novo gorivo zahvaljujući kojem ima više energije', objasnio je doktor što je zapravo autofagija.
Dr. Ivanov kaže da proces autofagije postoji u svakom organizmu, ali ga je potrebno aktivirati, a za to postoje tri načina.
'Taj proces postoji u svakom organizmu, ali ga moramo uključiti. To možemo učiniti na više načina - najvažniji i najzanimljiviji način je poštivanje jednog vrlo važnog, ali nažalost zanemarenog principa prehrane. On se aktivira ako ne jedemo ništa 12-16 sati. Ne kažem da je to gladovanje nego samo ne jedemo 12-16 sati. Kad ne jedemo 12 sati uključuje se autofagija koja počinje raditi nešto značajno, nevjerojatno vrlo korisno', ispričao je liječnik.
Kako još može biti uključen proces autofagije?
'Prvi način je dijeta, drugi način aktiviranja autofagije je fizička aktivnost, ona koja dovodi do umora, do znojenja, do lupanja srca, da dahćeš, da se znojiš. Postoji još jedan način - grijanje, tuširanje vrućom vodom, pa hladnom vodom, pa opet toplom, s kraćim razmacima hladnom vodom', otkrio je.
Tko ne bi trebao aktivirati autofagiju?
Doktor Ivanov pojasnio je i da postoje kategorije ljudi koje ne bi trebale aktivirati autofagiju.
'Mala djeca se ne bi smjela izgladnjivati, do puberteta ili tako, trudnice, dojilje i ljudi koji su jako mršavi i pothranjeni, ne smiju se uvoditi u autofagiju. Netko s dijabetesom tipa 1, kada dobije inzulin, mora uskladiti s inzulinom, to treba učiniti samo u dogovoru s liječnikom. Ljudi koji su u terminalnoj fazi malignih bolesti, autofagija je važna za one s malignim bolestima bolesti, ali treba se znati prilagoditi onome tko je na radioterapiji, kemoterapiji, njegovom općem stanju...', upozorava on.
Kako treba jesti da aktiviramo autofagiju?
'Doručkuješ, imaš jedan obrok, pa ne jedeš ništa pet-šest sati, onda jedeš, pa ne jedeš ništa do sutra ujutro. Gušterača je žlijezda koja se aktivira kada sunce ustaje i radi danju, a noću se želi odmoriti. Između ostalog, naš organizam poštuje te dnevno-noćne ritmove, među njima i gušterača, koja se noću želi odmoriti, izlučuje se u našem mozgu između ponoći i tri sata iza ponoći, pod uvjetom da nam u oči ne pada umjetno svjetlo - televizori, mobiteli, računala, žarulje... Od ponoći do tri sata oči moraju biti zatvorene, čak i ako ne spavamo, da bi došlo do sinteze melatonina.
Zamjena dana za noć je opasna po zdravlje, melatonin je nadzorni organ koji sprječava slobodne radikale da oštete proces stanične sinteze, zato su nam potrebni, kada se aktivira autofagija, i hormon rasta i melatonin, a to će se dogoditi ako preskočimo večeru i odemo u krevet na vrijeme', opisao je liječnik.
Dan započinje jednim pićem
'Ustanemo ujutro, uzmemo sok od limuna, dodamo vodu, malo meda i za pet minuta šećer iz meda i svježina iz limuna će ući u mozak i naš mozak će raditi. Serotonin će se osloboditi i bit ćemo ugodno raspoloženi, nećemo zaboravljati stvari. Ne voli samo mozak glukozu, svi naši organi najviše vole glukozu kao izvor energije jer ona brzo daje energiju. Doručak je voće i žitarice, orasi, bademi, lješnjaci. Za doručak možemo konzumirati mlijeko, jogurt, kefir, mladi sir, kruh, biljno mlijeko, razne žitarice', ispričao je.
Što jesti za ručak?
'Ako jedemo proteine za ručak, nakon četiri ili pet sati, proteini će se razgraditi na aminokiseline, a onda će navečer, oko sedam ili osam sati, te aminokiseline ući u krvi iz crijeva, gdje će se susresti s hormonom rasta koji će ubaciti te aminokiseline u stanice. Ručak treba sadržavati proteine, a najbolji izvor su mahunarke, one su idealan izbor jer je najbolja iskoristivost uz najmanje zakiseljavanja. Za ručak recimo grah, grašak, leća, integralna riža, razno zelje i onda će se proteini koji se nalaze u tim namirnicama za pet sati razgraditi u aminokiseline. Može i meso, naravno', kaže liječnik, a prenosi Stil.
