Zbog sadržaja pektina koji bubri u crijevima, šljive omekšavaju stolicu, što je vrlo važno u liječenju hemoroida ili crijevnih bolesti te su najstariji narodni lijek za probavu.
Regulirajući probavu djeluje preventivno protiv raka debelog crijeva, a pektin snižava i kolesterol u krvi. Za liječenje raznih bolesti bolje su šljive s nižim udjelom šećera, pa se najviše preporučuju kiselkaste sorte. Suhe šljive također su izvrstan lijek ako se uzimaju na prazan želudac ili sat vremena prije jela. Šljive pomažu kod bolesti i detoksikaciji jetre, krvi i cijelog organizma.
Budući da potiču izlučivanje mokraće, korisne su u liječenju reume, arterioskleroze i anemije.
Također, pomažu kod upale grla i angine, kao i kod liječenja raznih kožnih osipa i zacjeljivanja rana. Šljiva je idealna namirnica u raznim dijetama, posebice kod bolesti bubrega, gihta, reume, bolesti jetre, tjelesnog i psihičkog umora te smanjenog apetita.
U svijetu postoji čak 140 vrsta šljiva, a sve su bogate ugljikohidratima, imaju nisku razinu masti i kalorija, bogate su vitaminima A, C i E, kalcijem, magnezijem, vlaknima i kalijem.
A evo u čemu još pomažu:
Štite srce
Jedna svježa šljiva u prosjeku sadrži 113 mg kalija, minerala koji pomaže u kontroli visokog krvnog tlaka i smanjuje rizik od moždanog udara.
Poboljšavaju pamćenje
Samo tri do četiri šljive dnevno mogu pomoći neutralizirati stanice štetnih slobodnih radikala koji loše utječu na pamćenje.
Pomažu zdravlju očiju
Šljive su posebno korisne za zdravlje očiju. Fitonutrijenti koji se nalaze u njima mogu pomoći u smanjenju rizika od makularne degeneracije, bolesti koja se uglavnom javlja kod starijih osoba.
Snižavaju razinu šećera u krvi
Prema kanadskim nutricionistima, šljive imaju nizak glikemijski indeks, što znači da vam mogu pomoći u kontroli razine šećera u krvi i smanjiti rizik od dijabetesa tipa 2.
Pomažu kod probave
Suhe šljive su izvrsne za pomoć crijevima da pravilno obavljaju svoj posao.
Pomažu kostima
Istraživači sa Sveučilišta Florida i Sveučilišta Oklahoma testirali su dvije skupine žena u postmenopauzi 12 mjeseci. Jedna grupa dnevno je jela 100 grama suhih šljiva (oko 10 šljiva), a druga 100 grama suhih jabuka. Obje skupine su konzumirale dodatke kalcija i vitamina D. Rezultati su pokazali da je grupa koja je jela suhe šljive imala značajno veću gustoću kostiju kralježnice i podlaktice.
