Počela je sezona artičoki, povrća koje na tržnicama nalazimo samo u kratkom periodu zrelog proljeća i ranog ljeta. S obzirom da je riječ o zaista zanimljivom povrću, zdravom i ukusnom kad se pripremi, sezonu artičoki trebalo bi iskoristiti što je više moguće!
Artičoke su zelene boje, okrugle i mesnate. Zapravo su pupoljak čička - cvijeta a listovi pokrivaju središte zvano čoke, koje se nalazi na vrhu mesnate jezgre, nazvane srce. Jestivi dijelovi pupoljaka se prvenstveno sastoje od mesnatih donjih dijelova listova i spomenutog srca; masa nezrelih cvjetića u središtu pupoljka naziva se čoke ili brada koji su nejestivi u starijim, većim cvjetovima.
Porijeklom su iz Sredozemlja (ne zna se točno otkad datiraju, doduše prema freskama iz grobnica mnogi vjeruju da se za njih znalo već u Egiptu prije otprilike 2 500 godina) a koristile su se u drevnoj Grčkoj i Rimu zbog okusa i ljekovitih sposobnosti. Naročito su bile popularne u Grčkoj jer su im se pripisivale afrodizijačke moći (zato ih žene nisu baš smjele jesti) i gdje su ih jeli kako bi osigurali muško potomstvo. Nakon pada Rima su pale u zaborav sve dok ih Katarina de Medici ne uvodi u Francusku a u 19. stoljeću je europski doseljenici donose u Ameriku. Artičoke se danas najviše uzgajaju u primorskim krajevima Europe, poglavito u Italiji i u Francuskoj te uz obale Tihog oceana i u Kaliforniji. Cvjetaju od travnja do kolovoza, beru se od kraja svibnja pa do srpnja pa ne čudi što ih tad najviše i nalazimo po menijima.
Artičoke su i jako zdrave - od davnina su se koristile za jetru, žučni mjehur i čišćenje krvi. Zbog zdravstvenih problema uslijed životnog stila bogataša, previše masti i vina koji su doveli do bolesti jetre (kao što su ciroza), gihta i općenito lošeg zdravstvenog stanja često su im upravo artičoke pomagale.
Danas znamo da su bogate vlaknima, kalijem, kalcijem, željezom, fosforom i drugim elementima u tragovima važnima za uravnotežen sustav. Bogate su vitaminom C i vlaknima koja služe kao izvor energije. Artičoke mogu pomoći sniziti šećer u krvi, poboljšati apetit i probavu, kao i pomoći kod nekih vrsta migrene. S obzirom da pomažu tijelu osloboditi se viška vode i toksina, također poboljšavaju i sjaj kože. Pomažu i kod žgaravice, osjećaja nadutosti te kod bolova u trbuhu, kao i kod mučnine i povraćanja. Ukratko, jako su zdrave i korisne.
Što se tiče njihovog korištenja u kuhinji, artičoke se mogu kuhati na pari, peći, pržiti i puniti. Prije svega ih treba pripremiti za kuhanje a to se radi tako da im se odstrani cijela stabljika kao i dio svake latice. Nakon toga artičoke se termički obrađuju 15 – 45 min, a najpoželjnija tehnika je kuhanje na pari. U vodu na pari možete dodati lovorov list, malo češnjaka i krišku limuna kako bi artičoke dobile još više okusa.
U nastavku vam donosimo jedan neuobičajeni recept - humus s artičokama!
Sastojci:
50 g sezama
3 češnja češnjaka, nasjeckana
2 žlice nasjeckanog svježeg bosiljka
2 žlice limunovog soka
2 konzerve cannellini graha, ocijeđenih
1 žlica maslinovog ulja
1 žlica vode
1 žlica tahinija
½ žličice soli
½ žličice mljevenog kima
Srce od artičoke, skuhano, ocijeđeno i narezano
Slanutak iz konzerve za ukras
Priprema:
Prvo zagrijte pećnicu na 175 stupnjeva jer ćete u njoj zapeći češnjak kako biste smanjili njegovu gorčinu. Nasjecite ga i pecite 5 do 7 minuta, a potom ga ubacite u blender, dodajte bosiljak i sok od limuna; miksajte nekoliko puta. Zatim u procesor hrane stavite grah, sezam, maslinovo ulje, vodu, tahini, sol i kumin i miksajte dok smjesa ne postane glatka. Na kraju dodajte i artičoke te miksajte dok se sve ne sjedini. Dobiveni humus servirajte u zdjelu, ukrasite s komadićima artičoki i s malo slanutka iz konzerve.
