Ujedinjeni narodi proglasili su 29. rujna Međunarodnim danom svjesnosti gubitka i bacanja hrane uz poruku "Zaustavimo gubitak i bacanje hrane. Za ljude. Za planet.“ Cilj je podići svijest o važnosti problema i njegovim mogućim rješenjima na svim razinama
Dok jedni gladuju, u Hrvatskoj se na godišnjoj razini baca nevjerojatna količina hrane – više od 286 tisuća tona! Kako bi se osvijestilo građane o ovom globalnom problemu te smanjile velike količine bačene hrane, Ujedinjeni narodi proglasili su 29. rujna Međunarodnim danom svjesnosti gubitka i bacanja hrane uz poruku "Zaustavimo gubitak i bacanje hrane. Za ljude. Za planet.“ Cilj je podići svijest o važnosti problema i njegovim mogućim rješenjima na svim razinama te promicati globalne napore i kolektivnu akciju prema ispunjenju Cilja održivog razvoja 12.3, koji nalaže prepoloviti bacanje hrane po glavi stanovnika u maloprodaji i među potrošačima do 2030. te smanjiti gubitke hrane duž lanaca proizvodnje i opskrbe hranom.
Obilježavajući ovaj dan, u organizaciji marketinške agencije Kreativna poslovna rješenja i portala Centarzdravlja.hr te u suradnji s Centrom za prevenciju otpada od hrane - CEPOH i chefom Marinom Medakom, u restoranu RougeMarin održana je konferencija za medije na kojoj je predstavljen projekt ZERO FOOD WASTE REVOLUCIJA. Projektom će se tijekom godine dana putem online sadržaja, medijske kampanje i događanja za javnost isticati važnosti izgradnje održivih prehrambenih navika koje će smanjiti nastanak otpada od hrane koji je prepoznat kao jedan od ključnih ekoloških izazova 21. stoljeća.
"Zero Food Waste Revolucija je iznimno društveno odgovoran projekt koji pokrećemo kako bismo kroz medijske i edukativne sadržaje, uz poziv na djelovanje, utjecali na javnost, prvenstveno osvještavajući potrošače o važnosti mijenjanja 'kulture' bacanja hrane. U listopadu, tijekom kojeg se također obilježava Svjetski dan hrane, na portalu Centarzdravlja.hr pokrenut ćemo 14-dnevni online izazov kao prvi korak prema stvaranju novih navika i pozitivnih promjena. Nakon toga čeka nas nekoliko medijskih kampanja te jedan zabavan event u proljeće popraćen edukativnim radionicama stručnih suradnika projekta. Računajući na podršku medija, stručnih partnera i sponzora, na današnji dan 2023. projekt planiramo zaokružiti završnim događanjem uz panel raspravu kroz koju bismo revidirali zatečeno stanje u 2022. i potencijalne pomake u 2023.“, najavila je Andreja Petrić iz agencije Kreativna poslova rješenja.
Svojim stručnim angažmanom Zero Food Waste Revoluciju podržali su i Centar za prevenciju otpada od hrane - CEPOH, hrvatski startup VeeMee te Ministarstvo poljoprivrede i Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu. Iako problem bacanja hrane postoji već neko vrijeme, došli smo do kritične točke jer smo već dobrano zagazili u desetljeće borbe protiv otpada od hrane i moraju se poduzeti odlučne akcije, prvenstveno u prevenciji.
"U Hrvatskoj se prema podacima za 2020. po stanovniku baci oko 71 kilogram hrane godišnje, a čak 76% otpada od hrane nastaje u kućanstvima. Dugoročni pozitivni rezultati u smanjenju količina bačene hrane mogući su samo kontinuiranom edukacijom koja će dovesti do promjene ponašanja potrošača. Dobra je vijest ove crne statistike što se rezultati mogu postići vrlo brzo - malim promjenama u svakodnevnim radnjama prilikom kupovine, pripreme i konzumacije hrane u kućanstvima", kazala je predsjednica stručne nevladine organizacije CEPOH dr. sc. Branka Ilakovac
Marin Medak, chef i vlasnik restorana RougeMarin, pokazao je kako se to radi kroz maštoviti jelovnik od tri slijeda kroz koji je prezentirao tri ključne poruke s naglaskom na iskoristivost namirnica u kućanstvu. Gosti su imali priliku isprobati delicije poput čipsa od oguljenih kora povrća u curry začinskom miksu, popečaka od kore mladog krumpira s umakom od jogurta, paštete od pilećeg mesa iz juhe na prepečenom starom kruhu, faširance od povrća iz variva/juhe u satarašu s jajima te pečeno prezrelo voće na maslacu servirano na starom kruhu.
"Priključio sam se ovom projektu jer se previše hrane proizvodi i na taj način u potpunosti zagađuje okoliš jer na tu hranu netko troši ogromne novce kako bi ju proizveo i plasirao ju na tržište, da bi ju na kraju netko bacio u smeće. Nažalost u hrvatskom mentalitetu je uvijek prisutan taj nerealan “strah od gladi”, a ideja vodilja u budućnosti trebala bi nam biti – kvaliteta, a ne kvantiteta", rekao je chef Medak.
Projekt je podržao i Marko Kozjak, vlasnik hrvatskog startupa VeeMee i istoimene aplikacije koja pomoću QR kodova otkriva što jedemo i odakle potiče hrana koju kupujemo. VeeMee spaja kupce i proizvođače, ali ono što je jednako impresivno je da ova aplikacija uspješno spašava (dobru) hranu od bacanja na otpad zbog grešaka koje ne utječu na samu kvalitetu hrane.
