DIJABETIČARI OVE NAMIRNICE TREBAJU JESTI SVAKI DAN: Promjena prehrane je ključna, evo što trebate izbjegavati

Muškarci i žene podjednako su izloženi riziku od dijabetesa. Za oba spola karakteristični simptomi su pretjerana žeđ i glad, umor, naglo debljanje ili mršavljenje, rane koje sporo zacjeljuju, učestalo mokrenje, mučnina, poteškoće s vidom, kao i sladak zadah iz usta koji podsjeća na miris voća ili acetona. Na pregibima se može pojaviti tamnija koža, dok se u rukama ili stopalima osjeća utrnulost.

Preporuka Svjetske zdravstvene organizacije namijenjena prevenciji i korekciji poremećaja kroničnih nezaraznih bolesti, uključujući i dijabetes, je da treba održavati tjelesnu težinu unutar najviše deset posto iznad vrijednosti idealne tjelesne težine za određenu dob i spol. 

U prehrani koristite raznovrsnu hranu

Svakodnevno u prehrani koristite svježe i termički obrađeno voće i povrće.

U prehrani koristite namirnice koje sadrže obilne količine dijetalnih vlakana (celulozna biljna vlakna), kao što su mahunarke, proizvodi od cjelovitih žitarica, povrće, voće...

Iz prehrane isključite, što je više moguće, sve vrste masti, osim nerafiniranih biljnih ulja. Isključite ili značajno ograničite upotrebu alkoholnih pića i slatkih gaziranih pića. Minimizirajte konzerviranu hranu, dimljenu i slanu hranu.

Ograničite unos soli na dva grama dnevno. Izbjegavajte ili smanjite upotrebu slatkiša i rafiniranih šećera.

Biljna prehrambena vlakna na razne načine pridonose boljoj probavi i adekvatnom izbacivanju otpadnih tvari, a utječu i na regulaciju metabolizma ugljikohidrata i masti.

Imaju značajnu ulogu u prevenciji malignih bolesti probavnog trakta, regulaciji tjelesne težine, regulaciji pražnjenja debelog crijeva i rektuma. Zbog svega navedenog, prehrana bogata dijetalnim vlaknima sastavni je dio racionalnog pristupa prehrani osoba sa smanjenom tolerancijom glukoze ili razvijenim oblikom šećerne bolesti.

Obroci koji sadrže ova vlakna pune želudac povećanim volumenom, što je posljedica bubrenja ovih vlakana, usporavaju njegovo pražnjenje i povećavaju osjećaj sitosti. Dijetalna vlakna povećavaju volumen stolice i brzinu prolaska kroz debelo crijevo. Topiva biljna vlakna ograničavaju i smanjuju razinu kolesterola, vežu na sebe žučne kiseline i tako utječu na resorpciju i metabolizam kolesterola, stoji na stranici medigroupa.

Unos dovoljnih (optimalnih količina, jer s ovim komponentama prehrane ne treba pretjerivati), osim što povećava osjećaj sitosti, smanjuje potrebu za unosom visokoenergetskih namirnica, slatkiša, čokolade, kolača i dr., čime doprinosi reguliranje problema pretilosti.

Glikemijska regulacija (razina šećera u krvi) poboljšava se primjenom namirnica koje sadrže dijetalna vlakna, osobito onih bogatih pektinima i smolama, kao npr. jabuke, zobene pahuljice, kruh od cjelovitih žitarica, povrće, mahunarke.

Hrana koju dijabetičari trebaju izbjegavati

Pritom iz prehrane treba izbjegavati ili izbaciti namirnice s puno masnoće i šećera te kavu, čokoladu, cigarete i alkohol. Obrano mlijeko, kiselo mlijeko, jogurt i svježi kravlji sir su namirnice sa smanjenim udjelom masti i mogu se koristiti u ishrani. Posebno se preporučuje dodatno uzimanje namirnica bogatih: magnezijem, kromom i vitaminima E, C, B kompleksa. Zaslađivači koji se mogu koristiti: fruktoza, sorbitol, ksilitol, ječmeni ili rižin slad, manitol, saharin.

Ograničenje namirnica koje sadrže šećere iz skupine disaharida i monosaharida (slatkiši, čokolade, gazirana slatka pića, džemovi, slastice, kolači...) je nužno, jer se ti ugljikohidrati brzo razgrađuju, resorbiraju i vrlo brzo dospijevaju u krv, čime podiže razinu šećera u krvi. Bez obzira na tip dijabetesa, unos ovih namirnica uzrokuje nagle i velike fluktuacije glikemije.

U bolesnika koji boluju od inzulinski neovisnog oblika šećerne bolesti promjena prehrambenih navika može značajno poboljšati stanje poremećaja i utjecati na komplikacije bolesti, dok se bolesnici koji primaju inzulinsku terapiju educiraju u smjeru korekcije prehrambenih navika. I za bolesnike iz prve skupine, kao i za one iz druge skupine, nužna je stalna kontrola liječnika koji prati tijek i vodi liječenje njihove osnovne bolesti, tj. dijabetes.

Namirnice koje se preporučuju dijabetičarima

• Integralna riža, zob, raž, kukuruz, ječam, heljda, pšenične klice
• Integralna tjestenina, kruh od cjelovitih žitarica
• Voće: jagode, trešnje, višnje, marelice, kruške, dunje i bobičasto voće (maline, jagode, borovnice, kupine)
• Maslinovo ulje, masline
• Koštuničavo voće: lješnjak, badem
• Tofu (sojin sir), gljive, riba
• Sjemenke: suncokret, bundeva, sezam, lan
• Povrće: kupus, kelj, korabica, poriluk, mahune, špinat, cvjetača, luk, cikla, svo zeleno povrće
• Ljekovito i začinsko bilje: bijeli luk, kadulja, lavanda, stolisnik, hmelj, origano, cimet
• Čajevi: voćni i zeleni čajevi
• Mahunarke, grah, leća